Sastanak NATO-a: saveznici nepovjerljivi prema Washingtonu

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio stigao je u sjedište NATO-a u Bruxellesu s porukom koja je trebalo umiriti nervozne ministre vanjskih poslova zemalja Atlantskog saveza, ali i s čvrstim uputstvima za njih: „Ovdje smo kako bi ostali, a sada molim udvostručite svoje izdatke za kolektivnu obranu".

„Sjedinjene Američke Države su aktivne u NATO-u kao što su uvijek i bile“, rekao je Rubio novinarima, stojeći pored glavnog tajnika NATO Marka Ruttea na početku dvodnevnog sastanka. „Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da podržava NATO. Mi ćemo ostati u NATO-u."

Nije međutim jasno kako se točno Trumpova podrška NATO doživljava u Europi, nakon što je on u siječnju po drugi put stupio na dužnost. Više puta je nagovijestio da bi SAD mogle odbiti pomoć saveznicima koji nisu ispunili ciljeve NATO-a o potrošnji na obranu ako budu napadnuti, podrivajući tako pakt o međusobnoj obrani, što je temeljno načelo Saveza.

Američki predsjednik također je zaprepastilo Europljane svojom željom da anektira Grenland, poluautonomnu teritoriju koja je službeno dio Danske, kao i otvaranjem bilateralnih pregovora s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini, u velikoj mjeri zanemarujući druge članice NATO-a koje su, poput Washingtona, Kijevu davale stotine milijardi dolara.

Ali Rubio, koji je i sam 2016. bio u trci za kandidata Republikanske stranke za predsjednika SAD, sugerirao je da je došlo do nesporazuma: „Nešto od te histerije i hiperbola o NATO-u koje vidim u globalnim, a i nekim domaćim medijima, su neopravdane.“

Usprkos napetostima, Rubio i Rutte ističu jedinstvo NATO

Mark Rutte, koji je prošle godine preuzeo dužnost šefa NATO-a, također je naglasio važnost transatlantske veze. „Znamo da su Sjedinjene Američke Države čvrst saveznik u NATO“, rekao je. „Ali ta predanost dolazi uz očekivanje, a očekivanje je da europski saveznici i Kanada moraju potrošiti više."

Rutte, bivši nizozemski premijer, rekao je da su Kanada i europski saveznici od 2017. povećali vlastitu potrošnju na obranu za 700 milijardi eura. Vjerojatno u pokušaju da umiri SAD, Rutte je naglasio da bi svi saveznici iz NATO-a trebali imati za cilj izdataka za obranu „više od tri posto".

Danas vrlo militarizirana Rusija koja u Ukrajini vodi rat na pragu NATO-a, ali i sve nepredvidljivije ponašanje SAD pod Trumpovom administracijom, potakli su Europu posljednjih mjeseci da više ulaže u obranu.

„Ruska prijetnja će postojati još mnogo godina“, rekao je Rutte.

Mnogo prije Trumpa, SAD su pozvale sve NATO-saveznike da ispune dogovoreni cilj: dva posto bruto domaćeg proizvoda ulagati u obranu. Većina zemalja NATO-a sada to čini, prosječni izdaci članica u 2024. iznosi 2,7 posto.

Rubio je u četvrtak podsjetio na novi cilj Trumpove administracije. „Želimo otići odavde s razumijevanjem da smo na putu, realnom putu, da se svaka od članica posveti tome da ispuni obećanje da će dostići do pet posto“, rekao je, dodajući da to uključuje i SAD, koje trenutno troše 3,5 posto.

Zapanjujuće carine zasjenile poruku dobre volje

Rubijev zadatak u Bruxellesu utoliko je teži, jer je Trump neposredno prije toga najavio uvođenje zapanjujućih visokih carina, za koje se mnogi plaše da bi mogle da izazovu globalni trgovinski rat. Namet od 10 posto sada se primjenjuje na gotovo svu robu koja se uvozi u SAD. Roba iz Europske unije, koja uključuje 23 od 31 države NATO-a, podliježe carinama od 20 posto.

Dolazeći na razgovore, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, priznao je da je transatlantsko jedinstvo „na iskušenju zbog odluka koje je donio i objavio predsjednik Trump".

Njemačka ministrica vanjskih poslova u odlasku Annalena Baerbock rekla je pak da je ekonomska sigurnost „dio cjelokupne sigurnosti".

Ipak, ministri više zemalja isticali su da i dalje vide SAD kao saveznika.

Pred NATO veliki zadaci i brojna pitanja

Uopćeno govoreći, europski NATO saveznici pripremaju se za povlačenje SAD-a koji se sad usredotočuju na Aziju; Trumpova administracija ozbiljno je zabrinuta zbog Kine.

Jedan od scenarija koji zaokuplja Europu jeste da bi SAD mogle povući neke od oko 100.000 svojih vojnika koji su trenutno stacionirani u Europi – što je brojka koji je povećana za 20.000 pod bivšim američkim predsjednikom Bidenom, nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022.

Upitan o takvoj mogućnosti, Rutte je rekao da to pitanje nije novo i da „nema planova da SAD odjednom smanje svoje pri-asustvo ovdje u Europi".

Dok očekuje samit čelnika NATO u lipnju u nizozemskom Den Haagu, glavna preokupacija danas 75 godina starog Atlantskog saveza svakako će biti rat u Ukrajini. Trump i dalje vodi pregovore između Moskve i Kijeva koji do sada nisu donijeli trajni mirovni sporazum. Dugoročno gledano, SAD žele da Europa preuzme odgovornost za sigurnost Ukrajine.

Je li poruka Marca Rubia bila dovoljno uvjerljiva?

Rafael Loss iz trusta mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose, smatra da je malo vjerojatno da je Rubio uspio umiriti saveznike. „Europljani ne smatraju da je to bilo posebno umirujuće, posebno nakon priopćenja o carinama, sada kada smo u trgovinskom ratu s SAD-om."

A ni izgledi, smatra Loss, da bilo koja od članica NATO potroši pet posto svog BDP na obranu nisu vjerojatni. „Za to je zapravo potrebna ratna ekonomija, poput ruske. U Hladnom ratu neki saveznici iz NATO trošili su pet posto pa i više na obranu, ali oni su bili izuzetak. Uglavnom je to bilo nešto više od tri posto."

Očekuje se da će Rusija u 2025. potrošiti više od šest posto svog BDP na obranu.

U narednih nekoliko mjeseci, Europljani će pokušati sagledati na što točno trebaju trošiti. „Europljani znaju da, uoči samita NATO, trebaju uraditi više i to na mnogo različitih načina“, ukazuje Loss. „Radi se o njihovim mogućnostima i o tome što spisak za kupovinu znači za potrošnju.“