SAD - Venezuela: rat protiv droge ili protiv Madura?

Mnogo toga u vezi s napadom je sporno: u noći između ponedjeljka i utorka američke snage su, prema podacima vlade, otvorile vatru na brzi brod u međunarodnim vodama kod obale Venezuele, usmrtivši svih jedanaest ljudi na brodu. Prema tvrdnjama Bijele kuće radilo se o „narko-teroristima“ – članovima venezuelanske bande Tren de Aragua.

Međutim, Sjedinjene Američke Države nisu iznijele dokaze o identitetu muškaraca. Doduše, prema istraživanju platforme Inside Crime, Tren de Aragua se tijekom posljednjih deset godina razvio u jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija u Južnoj Americi.
Ipak, nema dokaza da je banda aktivna u međunarodnoj trgovini drogom. Također, čini se da američka vlada sustavno precjenjuje opasnost koju banda predstavlja za SAD.

Odmah nakon inauguracije u siječnju, Donald Trump je Tren de Aragua, zajedno s nekoliko latinoameričkih narko-kartela, proglasio terorističkim organizacijama – uključujući i Cartel de los Soles (Kartel Sunca).

Je li Venezuela narko-država?

Kartel Sunca, nazvan po suncima na oznakama venezuelanskih generala umjesto uobičajenih zvijezda, manje je jasno strukturiran kartel, a više označava činjenicu da su bivši i aktivni pripadnici venezuelanske vojske uključeni u trgovinu drogom.
Nejasno je koliko ih je i u kojoj mjeri su uključeni, između ostalog jer u Venezueli kazneni progon takvih aktivnosti nije prioritet.

Već dugo se potpredsjednik vladajuće Ujedinjene socijalističke partije Venezuele (PSUV) i ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello smatra jednim od vođa mreže. Još 2020., tijekom Trumpova prvog mandata, Ministarstvo pravosuđa SAD podiglo je optužnicu protiv njega, predsjednika Madura i nekoliko drugih venezuelanskih dužnosnika zbog „narko-terorizma“.
I stručnjacima je teško procijeniti koliko je sam predsjednik Venezuele Nicolás Maduro uključen u trgovinu drogom.

„Vjerojatnije je da političari prešutno dopuštaju kriminalnim bandama da djeluju“, kaže Günther Maihold s Instituta za Latinsku Ameriku na Slobodnom sveučilištu u Berlinu. „Zauzvrat, karteli dijele profit odtrgovine drogom i drže nasilje u granicama koje ne štete vladi.“

Vladi u Washingtonu možda su dostupne konkretne informacije. Režim u Caracasu Bijela kuća u međuvremenu otvoreno naziva narko-državom. Ponudila je rekordnu nagradu od 50 milijuna dolara za Madurovu glavu.

Kako je Venezuela reagirala?

Nimalo iznenađujuće, predsjednik Maduro je napad iskoristio da se suprotstavi „imperijalističkoj politici“ SAD-a, uputivši upozorenja Washingtonu: „Ovoga tjedna aktivirat ću poseban plan s više od 4,5 milijuna pripadnika milicija širom zemlje: milicija koje su pripremljene, aktivirane i naoružane.“

Ranije su vladini dužnosnici u Caracasu tvrdili da je videosnimka, koju je američka vlada objavila, lažna i generirana umjetnom inteligencijom. Međutim, tim Deutsche Wellea za provjeru činjenica nije pronašao dokaze da je snimka napravljena pomoću umjetne inteligencije.

Venezuelanska oporbena čelnica Corina Machado pozdravila je akciju SAD-a. Napad je opisala kao legitiman pritisak i protumačila ga kao izravan udar na venezuelansku vladu: „Nedostaje vrlo malo do pada režima“, rekla je Machado.

Ni Trumpove prijetnje, ni reakcija Machado, vjerojatno neće poljuljati venezuelansku vladu, kaže Maihold: „Iako većina Venezuelanaca više ne podržava Madura, prijetnja njihovu suverenitetu vjerojatno bi mnoge navela da stanu uz vladu.“

Želi li Trump srušiti režim u Venezueli?

U južnim Karibima nalazi se najmanje osam američkih ratnih brodova, uključujući krstaricu, dva razarača, podmornicu na nuklearni pogon i nekoliko brodova za amfibijske operacije. I doista, američka vlada je na razne načine jasno dala do znanja da bi ovo mogao biti tek početak.

Međutim, prema Trumpovim riječima, nije riječ samo o Venezueli: „Molim vas, neka ovo bude upozorenje svakome tko pomisli unijeti drogu u Sjedinjene Američke Države.“

Američki demokrat Juan Gonzalez, Bidenov savjetnik za zapadnu hemisferu, ipak upozorava: „Sve više se bojim da bi Trumpova administracija mogla upasti u intervenciju u Venezueli, što bi, otvoreno govoreći, bilo katastrofalno.“

Hoće li doći do sukoba Madura i Trumpa?

Günther Maihold također smatra da bi američka intervencija u Venezueli bila katastrofalna. Upravo zato ne vjeruje da će do nje doći: „Trump će se čuvati takve avanture.“

Kad se pažljivije pogleda, ne postoji mnogo naznaka za takav plan. Jedno od Trumpovih glavnih obećanja biračima je da se neće miješati u unutarnje poslove drugih država.
Vakuum moći – kao u Iraku ili Libiji – na vlastitom kontinentu mogao bi izazvati novi migrantski val prema sjeveru. To bi također bilo protivno Trumpovim interesima.

A tu je i praktični aspekt: „Što bi osam brodova moglo postići u visoko militariziranoj zemlji te veličine?“, pita Maihold. „Ono što ovdje vidimo je nova faza militarizacije rata američke vlade protiv droga.“

Hoće li Trump zaustaviti trgovinu drogom?

Još od sedamdesetih su SAD u partnerstvu s lokalnim vlastima na razne načine pokušavale zaustaviti dotok droge s juga.
Ponekad su spaljivali polja uzgajivača koke u Andama, potom podržavali desničarske paravojske u borbi protiv ljevičarskih gerilaca, koji su značajno financirani trgovinom drogom. I stalno su pokušavali presjeći rute droge.

„Ali karteli su vrlo snalažljivi u pronalaženju alternativnih puteva i sredstava, koja su manje ranjiva na vojne akcije“, podsjeća stručnjak Maihold.

Postoji mnogo primjera. Sedamdesetih su kolumbijski narko-bosovi transportirali kokain malim zrakoplovima izravno na Floridu. Kasnije su surađivali s meksičkim kartelima koji su drogu prenosili tunelima u SAD. Od devedesetih gangsteri su drogu transportirali podmornicama do Kalifornije. Trenutno se venezuelanske luke i zračne luke smatraju sigurnim mjestima za prijevoz. I čak ako rute preko Kariba postanu prerizične, droga će vjerojatno pronaći drugi put do SAD-a.