SAD: Donald Trump šalje vojsku na demonstrante

Kalifornijski guverner Gavin Newsom je podigao tužbu protiv Trumpove vlade. Povod je odluka američkog ministra obrane Petea Hegsetha koji je, bez suglasnosti Kalifornije, u Los Angeles poslao trupe Nacionalne garde. Naredba za slanjem vojnika na teren je, u normalnim okolnostima, u domeni pojedinih saveznih država SAD-a.

„Od Trumpove administracije sam zatražio da povuku protuzakonitu odluku o stacioniranju trupa u okrugu Los Angeles, te da iste podrede mom zapovjedništvu", napisao je Newsom u postu koji je 9. lipnja objavio na platformi X. On je dodao: „Nismo imali nikakav problem sve dok se Trump nije umiješao."

Los Angelos protiv Washingtona

Izgleda da se savezna država na jugozapadu SAD-a sve više pretvara u uporište otpora protiv predsjednika Trumpa. U Los Angelesu su u ponedjeljak stotine ljudi ponovno demonstrirali protiv odluke o masovnim deportacijama migranata. Okupljanja su nastavljena i u večernjim satima u utorak. Policija Los Angelesa je preko X-a potvrdila da su privedene brojne osobe koje su prekršile uredbu o policijskom satu. U objavi se govori o „masovnim hapšenjima", pritom nisu bili navedeni precizniji podaci o broju uhapšenih.

Gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass od Trumpove je vlade također preko X-a zatražila da okonča "racije” u njezinom gradu: "U Los Angelesu se širi strah. Roditelji, poslodavci, bake i djedovi, mladi ljudi, svi su u strahu kad se bave svakodnevnim aktivnostima. Mi smo grad doseljenika. Washington napada naše stanovnike i našu privredu", napisala je Bass na društvenoj mreži X.

Američka ministrica pravosuđa Pam Bondi i Trump su pak demonstrante u Los Angelesu nazvali "profesionalnim agitatorima i buntovnicima”. Zadatak Nacionalne garde je da zaštiti policajce u Los Angelesu, tvrde oni.

„Ako pravosuđe u Kaliforniji ne može zaštititi muškarce i žene iz policijske službe grada Los Angelesa od pobunjenika, mi možemo djelovati protiv tih ljudi", kazala je Bondi u jednom intervjuu za TV-postaju Fox News.

Masovna hapšenja i deportacije

A dok eskalira sukob Trumpa i Newsoma, stručnjaci se svađaju oko toga ima li predsjednik SAD-a uopće pravo da angažira vojsku protiv civila.

Razlog sukoba su racije, odnosno uhićenja i masovne deportacije migranata koji ne posjeduju važeće dozvole o boravku u SAD-u. Otkako je Trump stupio na dužnost u siječnju ove godine američka Imigracijska i carinska služba (ICE) je, kako javljaju mediji iz te zemlje, uhapsila više od 100.000 ilegalnih migranata.

U Kaliforniji je, po navodima Public Policy Instituta, svaki treći stanovnik rođen u inozemstvu. Većina doseljenika živi u regijama oko metropola na obali Pacifika poput Los Angelesa.

Newsom tuži vladu SAD-a

Nakon izbijanja demonstracija, američki predsjednik Trump je u prošlu subotu donio odluku o slanju trupa Nacionalne garden na teren. Vojska bi, kako je rečeno, trebala štititi službenice i službenike ICE-a, odnosno javne ustanove.

Naredbom je previđeno slanje minimalno 4.000 vojnika Nacionalne garde u roku od najmanje 60 dana. Osim toga je Pentagon u ponedjeljak najavio i slanje dodatnih 700 marinaca u Los Angeles.

Kalifornijski guverner Newsom najavio je da će se pravnim putem boriti i protiv slanja marinaca na teren: „Američki marinci nisu figure političke igre. Mi ćemo tužiti kako bi zaustavili tu odluku", napisao je on na društvenim medijima. U međuvremenu se javio guverner Teksasa Greg Abott koji na X-u najavljuje angažiranje vojske u slučaju izbijanja protesta.

Što će napraviti Trump?

Sudeći po navodima stručnjaka, pravna situacija oko raspoređivanja američkih vojnih snaga na tlu SAD-a nije baš sasvim jasna. Trump se poziva na jednu zakonsku odredbu koja predsjedniku omogućava da u određenim okolnostima može angažirati Nacionalnu gardu u nekoj saveznoj državi, između ostaloga i zbog pobune protiv autoriteta savezne vlade.

Ali baš taj zakonski tekst također kaže da naredbu o raspoređivanju Nacionalne garde daju „guverneri saveznih država" – odredba koju ju je ignorirao američki ministar obrane Pete Hegseth, s obzirom na to da je kalifornijsku Nacionalnu gardu angažirao bez prethodnog informiranja kalifornijskog guvernera Newsoma.

No, jedan američki zakon iz 1807. godine, takozvani „Insurrection Act" (Zakon o pobuni), omogućava američkom predsjedniku da Nacionalnu gardu „u slučaju pobune protiv autoriteta Sjedinjenih Država" angažira i bez obavijesti guvernera neke savezne države. Trump se do sada još nije poz(i)vao na taj zakon.

Što se tiče marinaca, pravni stručnjaci su mišljenja da Trump u svojoj ustavom definiranoj ulozi vrhovnog zapovjednika oružanih snaga ima više direktnih ovlasti po pitanju njihovog angažiranja nego što ih ima po pitanju raspoređivanja Nacionalne garde na tlu SAD-a. Ali sve dok se on ne poziva na Zakon o pobuni i ta naredba podliježe pravnim ograničenjima.

„Nema izvanrednog stanja"

„Tako nešto se nikada nije dogodilo”, objasnila je Juliette Kayyem, pravnica i stručnjakinja za migracije, za BBC. „Da, bilo je nasilja", priznala je ona. „Ali mi nemamo izvanredno stanje ili neku vrstu krize u obliku o kojem govore predsjednik i njegovi ministri", izjavila je Kayyem, bivša djelatnica Ministarstva domovinske zaštite koja je bila zadužena za međudržavne poslove. 

Još od pokreta za građanska prava tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su se guverneri južnih saveznih država opirali sudskim nalozima o ukidanju rasne segregacije u javnim školama, američki predsjednici nikada nisu slali vojne trupe u neku saveznu državu bez suglasnosti tamošnjih guvernera.

Posljednji put je Zakon o pobuni uz pristanak neke savezne države implementiran 1992. Tada su guverner Kalifornije Pete Wilson te gradonačelnik Los Angelesa Tom Bradley zamolili tadašnjeg predsjednika Georgea H.W. Busha za pomoć saveznih vlasti. Nakon oslobađanja od optužbi jednog policijskog službenika koji je pretukao afroameričkog vozača Rodneya Kinga, u Los Angelesu su tada izbili ulični neredi.