SAD: demokracija pod pritiskom

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trumpa na vlast prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca tijekom kojih Sjedinjene Američke Države nisu doživjele samo preokrete na unutarnjopolitičkom planu, nego su uzdrmani i temelji demokracije.

Ugledni Washington Brookings-Institute identificirao je „opasne pukotine u stupovima američke demokracije". Napadi na te stupove postoje na nekoliko razina. Evo nekoliko primjera:

Spor sa sveučilištima

"Harvard je vic, podučava mržnji i gluposti i više ne bi trebao primati poticaje." Ovo je Donald Trump objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih sveučilišta.

Spor je navodno nastao zato što Harvard i druga privatna sveučilišta u SAD-u nisu poduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih demonstracija protiv rata u Pojasu Gaze, čime su, kako navodi vlada, u opasnost doveli židovske studentice i studente.

No spor je već odavno eskalirao – u međuvremenu se radi o općoj političkoj orijentaciji elitnih sveučilišta, koja se u očima Trumpove administracije doživljavaju kao (previše) ljevičarski nastrojena. Kako bi ona i dalje dobivala novac iz federalnih fondova, trebala bi ispitati političke stavove studenata i profesora te vladi staviti na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.

Predsjednik sveučilišta Harvard Alan Garber suprotstavlja se tim zahtjevima i smatra da su u opasnosti sloboda istraživanja i obrazovni procesi. On je rekao da sveučilište nije spremno odreći se svoje autonomije ili svojih Ustavom zajamčenih prava.

„Nijedna vlada - bez obzira na to koja je stranka na vlasti - ne bi trebala diktirati što privatna sveučilišta mogu predavati, koga mogu upisivati i zaposliti te kojim područjima studija i znanstvenih istraživanja se mogu baviti.”

Dvostruka igra s pravosuđem

Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan je od temelja zapadnih demokracija - ali upravo je to ono što se u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.

Trumpova administracija je već ignorirala nekoliko sudskih presuda i izvršila deportacije. Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garcije, koji je greškom deportiran u ozloglašeni zatvor CECOT u Salvadoru. Američki Vrhovni sud je naložio vladi da omogući što brži povratak Garcije u SAD. No do sada se ništa nije dogodilo, kritizirala je na jednom od saslušanja savezna sutkinja Paula Xinis.

Suci poput Jamesa Boasberga, koji se suprotstavljaju Trumpovoj administraciji i obustavljaju planirane deportacije, javno su oklevetani kao "ludi ljevičarski radikali". Trump im pak prijeti opozivom i zamjenom sucima po njegovoj mjeri.

Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravosuđa kako bi poduzeo mjere protiv svojih kritičara. Prvih tjedana od dolaska na vlast on je otpustio ili naredio premještaj brojnih zaposlenika koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.

U veljači je naredio otpuštanje svih federalnih državnih odvjetnika preostalih iz Bidenove ere. A za više svojih odvjetnika je osigurao visoke pozicije u vladi. Jedan od njih je sada zamjenik ministra pravosuđa.

Trump je također pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. siječnja 2021. Na čelo Ministarstva pravosuđa imenovao je njemu apsolutno lojalnu Pam Bondi.

Prva ograničenja medijskih sloboda

Trumpu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku. "Oni su korumpirani i ilegalni", rekao je sredinom ožujka američki predsjednik za velike američke medijske kuće kao što su CNN i MSNBC.

On im je prebacio da „u 97,6 posto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke." A tijekom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim medijima oduzeti licencu.

Internacionalnim američkim medijima Voice of America i Radio Liberty Trump je potpuno ukinuo financiranje - sada se nalaze pred gašenjem.

Administracija Donalda Trumpa oduzela je novinskoj agenciji AP akreditaciju za sudjelovanje na konferencijama za novinare u Bijeloj kući - zato što je AP odbio ispuniti Trumpovu želji da Meksički zaljev naziva „Američkim zaljevom".

Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorirala; novinari AP-a i dalje nemaju pristup konferencijskoj sali.

Restrukturiranje državnog aparata

Kada je Trump u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmijeh među demokratima. Sada je upravo predsjednikov savjetnik Elon Musk, koji nije demokratski izabran, taj koji od siječnja ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijima, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trumpovom političkom linijom.

„Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koje su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu", kritizirao je još u veljači Douglas Holtz-Eakin, bivši direktor Ureda za proračun američkog Kongresa.

U poreznim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trumpove pristaše smatrale „rasipanjem poreznog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvriježenom pravnom stavu da za takve poteze prvo mora biti konzultiran Kongres SAD-a.

Osim toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila umjetnu inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj federalnoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - sa ciljem da se identificiraju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trumpu. Kritičari ovog pristupa čak govore o „političkom čišćenju" državnog aparata.