Rumunjska: gorak kraj desetogodišnjeg predsjedništva

Gorak kraj predsjedničke funkcije, nešto više od deset godina nakon što je preuzeo dužnost. Kao prvi šef države u povijesti Rumunjske, Klaus Iohannis prijevremeno napušta predsjedničku funkciju. U pozadini svega je prijetnja opozivom, koji su u parlamentu pokrenule tri ekstremno desničarske stranke.

Nakon što se i jedna liberalna stranka pridružila zahtjevu, parlament je trebao u narednim danima glasati o Iohannisovoj smjeni. To je predsjednik sada preduhitrio najavom svoje ostavke: "Kako bih zaštitio Rumunjsku i njezine građane od ove krize, od ovog nepotrebnog i negativnog razvoja događaja, podnosim ostavku s dužnosti predsjednika Rumunjske." Najavio je da će dužnost napustiti 12. veljače.

Ozbiljne nepravilnosti na predsjedničkim izborima

Iohannisov mandat trebao je završiti već u prosincu. Tada je trebalo biti jasno tko će biti novi predsjednik. No, dogodilo se drugačije: desno ekstremni Calin Georgescu potpuno je neočekivano pobijedio u prvom krugu izbora – ali je Ustavni sud Rumunjske utvrdio ozbiljne nepravilnosti tijekom izborne kampanje. Obavještajne službe objavile su dokaze o ruskom utjecaju.

Predsjednički izbori su poništeni odlukom Ustavnog suda i pomaknuti za svibanj. Prema odluci suda, Iohannis je trebao ostati na funkciji do tada. No, desne stranke AUR, POT i SOS Romania su imale drugačije planove i pokrenule zahtjev zatrenutačnu ostavku predsjednika. Ustav u tom pogledu nije jasan. Promatrači vjeruju da su stranke prvenstveno željele iskoristiti trenutnu Iohannisovu ogromnu nepopularnost kako bi poboljšale svoje izglede kod birača.

"Odsutni predsjednik"

Iohannisova popularnost posljednjih je godina drastično pala. Građani Rumunjske su u njemu vidjeli nadu za reforme – posebno u područjima pravosuđa, obrazovanja i obavještajnih službi. No, reforme su izostale. Osim toga, Iohannis je slovio kao distanciran i otuđen. Rumunjski mediji o njegovoj ostavci pišu kao o odlasku "odsutnog predsjednika" koji je stalno bio na odmoru ili "spavao".

Na kraju se i liberalna stranka USR pridružila zahtjevu desnice u parlamentu. Njihova kandidatkinja Elena Lasconi osvojila je drugo mjesto na poništenim izborima i trebala je ući u drugi krug. USR je od poništenja izbora zastupao stav da Iohannis više ne bi smio biti u predsjedničkoj palači.

Pozitivne reakcije na ostavku

Iohannisova ostavka gotovo je jednoglasno dočekana pozitivno. Predsjednički kandidat Iohannisove bivše stranke PNL nazvao je njegov potez "mudrom odlukom". Desne stranke slave ovo kao svoju pobjedu. Nadaju se pobjedi desnog kandidata na ponovljenim izborima početkom svibnja. Hoće li Calinu Georgescuu ponovno biti dopušteno da se kandidira, još nije jasno. Najavio je da će, u slučaju zabrane, podržati drugog kandidata s ekstremne desnice. Zauzvrat bi ga, nakon pobjede na izborima, taj kandidat trebao imenovati premijerom.

To bi moglo značiti kraj jasne prozapadne orijentacije Rumunjske. Iohannis već sada vidi ugrožen ugled svoje zemlje u inozemstvu: "Apsolutno niti jedan od naših partnera neće razumjeti zašto Rumunjska smjenjuje svog predsjednika, iako je postupak izbora novog predsjednika već započeo. Praktički ćemo postati predmet ismijavanja u svijetu."

Silke Hahne (ARD, Beč)