Rukovodstvo SPC-a u službi režima

„Srbija je društvo razoreno nacionalizmom“, kaže beogradski teolog i povjesničar Vukašin Milićević za DW. On je jedan od mnogih intelektualaca u Srbiji koji podržavaju studentske proteste.

Već više deset mjeseci stotine tisuća ljudi izlaze na ulice u gotovo svim gradovima ove balkanske zemlje. Oni zahtijevaju nove izbore i suzbijanje rasprostranjene korupcije. Povod za protestni pokret bio je događaj iz studenog 2024. godine, kada se u Novom Sadu srušila nadstrešnica tek renovirane željezničke stanice. Zatrpala je 16 ljudi. Mnogi stanovnici optužuju predstavnike državne vlasti da su suučesnici u nesreći.

Prema dostupnim informacijama, „fušerski rad“ je jedan od uzroka tragedije. Do sada režim predsjednika Aleksandra Vučića (SNS) nije izveo odgovorne pred neovisni sud. To ljuti mnoge građane. Demonstracije koje predvode studenti i njihovi profesori na sveučilištima, sve se više šire. Oni sada zahtijevaju nove izbore. Hoće li režim politički preživjeti proteste, trenutno je neizvjesno.

Pantelić: "Zaštita interesa korumpirane elite"

Tko javno podrži studente, kao što to čini Vukašin Milićević, mora računati na represiju. Ono što je posebno u njegovom slučaju: vrh moćne Srpske pravoslavne crkve (SPC) pokrenuo je postupke protiv njega, postavši tako suučesnik autoritarnog srpskog vladara.

Kada je riječ o gušenju slobodnog mišljenja, patrijarh Porfirije i predsjednik Vučić često djeluju usklađeno. To je okolnost koju Vukašin Milićević već dugo kritizira. „To nema nikakve veze s brigom o javnom interesu, već sa zaštitom interesa korumpirane elite koja je praktički otela Srbiju“, kaže on za njemački međunarodni servis DW. Patrijarh i neki njemu bliski episkopi, poput Irineja Bulovića iz Novog Sada, dio su te elite, tvrdi.

Vukašin Milićević, rukopoloženi svećenik i otac četvero djece, i ranije je bio zapažen u javnosti. Na primjer, kada se prije nekoliko godina i u Srbiji proširio koronavirus. Tada je kritizirao — kako je smatrao — neodgovorno ponašanje crkvenog rukovodstva tijekom bogosluženja. Više episkopa, uključujući tadašnjeg patrijarha Irineja, kao i brojni svećenici i vjernici, umrli su od posljedica infekcije SARS-CoV-2 virusom.

Kritika Vukašina Milićevića na račun crkvenog rukovodstva imala je posljedice: više ne smije služiti liturgiju, a trenutačno se nalazi pred takozvanim „crkvenim sudom“. To je crkveno tijelo koje rješava sporove unutar vjerske zajednice. Članovi su episkopi i svećenici. Predsjedava episkop nadležan za Beograd — patrijarh Porfirije. Ako Vukašin Milićević bude proglašen „krivim“, u najgorem slučaju mu prijeti isključenje iz Crkve — što je za praktičnog kršćanina najteža kazna.

Milićević: Crkveno rukovodstvo treba odgovarati za servilnost prema državi

Ali, Vukašin Milićević se ne da zastrašiti. U razgovoru za DW zahtijeva da i crkveno rukovodstvo odgovara za svoje postupke — na primjer za servilnost prema državi. On dalje kaže da se mora istražiti pronevjera javnih sredstava i kršenje kršćanskog morala od strane „sveštenih lica".

Slično razmišlja i Blagoje Pantelić, koji godinama piše o religijskim temama i glavni je urednik najutjecajnijeg teološkog portala na Balkanu („teologija.net"). Na tom portalu se i dalje slobodno objavljuju kritički tekstovi. Pantelić nije svećenik, ali je studirao teologiju i planira doktorirati. Međutim, pošto i on, kao i Vukašin Milićević, podržava studentske proteste, crkveno rukovodstvo mu je već stavilo do znanja: od doktorata neće biti ništa. Patrijarhu Porfiriju Blagoje Pantelić prebacuje u razgovoru za DW da se stavio u službu režima. „To je neprihvatljivo", kaže on.

Pantelić dalje kritizira posjet patrijarha Porfirija i episkopa Irineja Moskvi u travnju. Dok ruska vojska, uz blagoslov ruskog pravoslavnog patrijarha Kirila, vodi agresorski rat u Ukrajini, srpski gosti su se u Kremlju šalili sa predsjednikom Vladimirom Putinom. Štoviše: proteste u Srbiji su tamo okarakterizirali kao „obojenu revoluciju“ koju navodno potiče Zapad.

„Mjere protiv Milićevića i Pantelića treba promatrati u kontekstu pokušaja kontrole teološkog diskursa“, kaže umirovljeni profesor teologije na Sveučilištu u Münsteru, Thomas Bremer. Za DW je rekao i da se teološke rasprave vode i izvan okvira koje kontrolira crkva. „To se neće moći spriječiti“, kaže profesor Bremer, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za pravoslavlje na Zapadu.

Bliskost Porfirija sa Vučićem je uočljivo suprotna ponašanju nekih njegovih prethodnika. Tako se patrijarh Pavle tijekom teških devedesetih godina nikada nije stavio u službu nacionalista Miloševića.

Ako protestni pokret u Srbiji bude uspješan i ako sadašnji režim bude oboren, odgovornost će snositi i kadrovi koji su podržavali Vučića — bilo da su dio vojske, obavještajnih službi ili - crkve.