RS exit i Dodikova manipulacija referendumima

Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine oduzelo predsjednički mandat Miloradu Dodiku, iz Banje Luke najavljen je još jedan referendum. Tijekom posljednjih dvadeset godina vladavine SNSD-a na čelu s Dodikom malo je onih koji znaju točan broj najava održavanja referenduma, bilo da se radi o samostalnosti Republike Srpske, NATO-u, visokom predstavniku, državnom pravosuđu ili nekom drugom pitanju bitnom za „nacionalni interes“.

„Narodna skupština Republike Srpske je mjesto gdje se mi borimo. Mislim da ulazimo u seriju referenduma“, rekao je Dodik, poručivši da će narod na predstojećem referendumu „glasati za veliko Ne, a možda uskoro i za veliko Da“.

Konačna odluka suda o prestanku mandata

Dok se čeka kada će biti zakazana sjednica Narodne skupštine s ovim pitanjem, čeka se i konačna odluka Prizivnog vijeća Suda BiH, koji bi sljedećeg tjedna trebao odlučivati o žalbi Dodikova odvjetničkog tima na oduzimanje mandata. Nakon te odluke, ukoliko bude potvrđena, mandat Milorada Dodika bit će i službeno okončan.

Izvjesno je da će SIP odmah nakon konačne odluke suda o oduzimanju mandata, za koju pravnici smatraju da će biti potvrđena, raspisati prijevremene izbore. Ostaje pitanje kako će se vlast u RS-u ponašati u tom slučaju s obzirom na to da je najavljeno kako će ti izbori biti spriječeni, a izbori održani po Izbornom zakonu RS-a.

„Ti izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i dok ja djelujem politički. Pozivam suradnike da odbiju bilo kakvu mogućnost da se provedu izvanredni izbori za predsjednika. I da se angažira policija, da se ne dopusti nikakvo glasačko mjesto“, poručio je između ostalog Dodik, nakon prve odluke SIP-a o oduzimanju mandata čija se pravomoćnost očekuje sljedećeg tjedna.

Međutim, sprječavanjem održavanja izbora koje raspiše SIP, Dodik riskira još jednu konfrontaciju s državnim sudovima, pored presude kojom mu je zabranjeno političko djelovanje narednih šest godina. Što se tiče zatvorske kazne od godinu dana, ona je proteklog tjedna zamijenjena novčanom, što je sud prihvatio.

Opozicijski raspad

Također, logistika kojom Republika Srpska u ovom trenutku raspolaže kada je riječ o samostalnoj organizaciji izbora ravna je nuli. Članovima Republičkog izbornog povjerenstva istekao je mandat, a do sada nije pokazana volja da se na ovoj priči ustraje.

U takvim uvjetima, oporba u RS-u traži svoje mjesto pod suncem i „šansu koju ne smiju propustiti“, kako kaže Igor Crnadak, potpredsjednik oporbenog PDP-a. Iako sljedećeg tjedna najavljuju početak pregovora unutar oporbe o zajedničkom kandidatu na prijevremenim izborima, konce bi im mogao pomrsiti prvi čovjek PDP-a Draško Stanivuković, koji zbog intervencija visokog predstavnika ne misli da su izbori dobro rješenje.

„Pozvali smo sve političke organizacije da nijedna politička stranka ne sudjeluje na izborima da tu pokažemo jedno nacionalno jedinstvo“, rekao je Stanivuković, koji je ranije najavio kandidaturu za predsjednika RS-a na redovnim izborima 2026. godine.

Iz ostatka oporbenih redova stiže najava da su sada maske pale i da je jasno tko radi u čijem interesu.

„Stanivuković mora igrati kako Vučić i Dodik kažu i od njih dobiva signale kako da se ponaša, da napravi što veću štetu oporbi. Da onemogući jedinstvo“, smatra zastupnik oporbene Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

Referendumi kao mrtvo slovo

Dok se čeka rasplet oko prijevremenih izbora i hoće li biti jedinstva unutar oporbe, te hoće li SNSD sudjelovati na izborima, mnogi vjeruju da je kampanja vladajuće stranke već počela upravo novom pričom o referendumu, odnosno sada već „seriji referenduma“. Međutim, od pedesetak najavljenih u zadnjih 20 godina, proveden je tek jedan 2016., onaj o Danu RS-a. I taj je Ustavni sud poništio, nakon čega ga je vlast proglasila anketom i izgubila svaki kredibilitet u tom smislu.

Prvi je najavljen odmah nakon dolaska na vlast SNSD-a 2006. godine, ističući da RS treba biti samostalna država. Posebno aktualan period najave referenduma bio je nakon referenduma o neovisnosti Crne Gore, ali i onog održanog na Kosovu. Međutim, sve je ostalo na verbalnim prijetnjama.

Do 2011. godine Dodik je najavio nekoliko referenduma, a iste godine je Narodna skupština trebala raspisati onaj o Sudu i Tužiteljstvu BiH, od kojega se odustalo nakon što je tadašnja visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Catherine Ashton došla u Banju Luku. Od referenduma se odustalo „u znak dobre volje“, kako bi se proveo strukturni dijalog o pravosuđu, koji je nakon nekoliko mjeseci propao.

Nakon spomenutog 2016. o Danu RS-a, čiji su rezultati poništeni, svake godine najavljeno ih je još nekoliko, od kojih nijedan nije proveden. Posljednji koji je najavljen ne bi imao nikakvo pravno djelovanje, s obzirom na to da na državnoj razini ne postoji zakon o referendumu. Tako da entiteti nemaju nadležnost odlučivati o pitanjima koja se tiču države. Tako bi bilo i s ovim, kaže dr. Milan Blagojević, pravni stručnjak iz Banje Luke.

RS exit

„Ustav RS-a sadrži odredbe da Narodna skupština može raspisati referendum ali iz Ustava proizlazi da taj referendum nema pravnu snagu, već je konzultativne prirode“, kaže Blagojević, koji očekuje da će Ustavni sud odmah reagirati.

„Očekujem da će Ustavni sud donijeti odluku kojom utvrđuje da je ta odluka Narodne skupštine neustavna“, zaključuje Blagojević, ističući da referendum ne može biti ustavan ako se njime radi nešto što je suprotno važećem Ustavu.

„Za 60 dana se vidimo. Vjerujem da ću biti uvjereniji kada vam se budem obraćao tada i da ću biti bliže onome što sam na početku rekao – goodbye BiH, welcome RS exit“, rekao je 2020. godine tada srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, na posebnoj sjednici parlamenta, nakon što je Ustavni sud BiH poništio entitetski zakon o poljoprivrednom zemljištu i kao titulara proglasio BiH. Tada je praktično počela najveća politička kriza u zemlji od Daytona, koja se samo nadograđivala u posljednjih pet godina.