Robert Habeck: kancelarski kandidat s bogatom biografijom

Još nikada u povijesti Zelenih, stranci koja gaji kulturu diskusije i raznolikosti, nije jedna osoba toliko stajala u središtu predizborne kampanje. Na prijevremenim parlamentarnim izborima 23. veljače Robert Habeck je kandidat stranke Zeleni za kancelara. Izabrala ga je stranačka baza sredinom studenog na konvenciji u Wiesbadenu i to s 96 posto glasova.

Vrlo naporne godine

Habeck iza sebe ima tri vrlo naporne godine, kao član vlade Olafa Scholza. Ali svejedno želi biti i u novoj vladi. I to unatoč činjenici da njegova stranka u ispitivanjima javnog mnijenja ne uživa više od 12 do 14 posto podrške birača. I unatoč kampanji koja se protiv njega i Zelenih vodi na društvenim mrežama. Prema mišljenju mnogih Habeck i njegova stranka su tražili previše od građana svojim ambicioznim planovima o zaštiti klime i to usred krize.

Habeck je još u ožujku 2022. rekao za DW: "Oduvijek mi je bilo jasno da ću morati donositi odluke koje neće biti popularne, koje su zahtjevne i koje dosta zahtijevaju od građana. I koje sigurno neće naići na podršku većine. Ali radi se o odlukama koje su dugoročno gledano, ispravne za našu zemlju."

Habeck, koji je u rujnu napunio 55 godina, se uistinu može opisati kao netko tko je neplanirano završio u politici. Tek u svojim tridesetima se ozbiljnije angažirao u svojoj stranci i to kao predsjednik pokrajinskog ogranka. Od 2012. do 2018. je obnašao dužnost ministra za zaštitu okoliša u svojoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein. Na javnom servisu ARD je još prošle godine prikazan krimić snimljen po romanu kojeg su napisali on i njegova supruga.

Uspjesi na čelu Zelenih

Od siječnja 2018. do saveznih parlamentarnih izbora u rujnu 2021. Habeck je sa svojom kolegicom i sadašnjom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock obnašao dužnost predsjednika stranke. To je bilo uspješno razdoblje za Zelene u kojem je ova stranka na izborima za Europski parlament 2019. osvojila preko 20 posto glasova. Na izborima za Bundestag 2021. Zeleni su postali dio vlade u koaliciji sa socijaldemokratima i liberalima, koaliciji koja će zbog stranačkih boja stranaka koje su ju činile u povijest otići kao semafor koalicija.

Početak s reformskim zamahom koji je prekinuo rat

Tri stranke planirale prije svega društvene reforme, a Habeck je kao vicekancelar te ministar gospodarstva i klimatske zaštite htio pokrenuti održivu preobrazbu gospodarstva. No, uskoro je sve okrenuto naglavačke: u veljači 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, a Njemačka se u rekordnom roku morala oprostiti od jeftinih uvoza nafte i plina iz Rusije.

Dugo planirani plinovod „Nord Stream 2“ iz Rusije prema Njemačkoj odbačen je iz političkih razloga. Habeck je diljem svijeta tražio nove dobavljače plina, primjerice u emiratu Katar, iako je zbog prijašnjih odnosa s ovom državom u Perzijskom zaljevu to bilo sporno.

No Habeckova politika bila je u to vrijeme dobro prihvaćena. U brojnim je intervjuima objašnjavao građanima potpuno novu situaciju nakon početka rata. Priznavao je da ni sam nije bio pripremljen na sve te izazove te je ljude pripremao na rast cijena i mnoge neizvjesnosti. Stalno je zagovarao nove izvore energije, širenje obnovljivih izvora i pritom uvijek objašnjavao razloge promjena u Njemačkoj.

U veljači 2023. izjavio je: „Rat je započeo Putin, a neovisnost od ruskih isporuka znači i da Putin više nema te prihode. Da mi kao društvo zbog toga plaćamo određenu cijenu, to je nesporno. Visoka inflacija, visoke cijene energije. I s time su povezani mnogi strahovi i brige.“

Prekretnica: Zakon o grijanju

No tada je došao Zakon o grijanju - pokušaj da se sustav grijanja u zemlji, koji je većinom ovisio o jeftinom plinu, preusmjeri na nove toplinske pumpe. Zakon je bio ishitreno sročen, državna potpora za kupnju skupih uređaja ostala je nejasna, a ispostavilo se i da takve pumpe nisu dostupne u dovoljnim količinama na tržištu. Habeckova je popularnost pala, a mnogi su ga građani počeli doživljavati kao izoliranog ekološkog fanatika koji sanja o klimatskoj revoluciji u udobnosti svog stana u metropoli. Malo je pomoglo to što su sve tri stranke na početku koalicije bile suglasne oko prijelaza na održivo grijanje.

Uz sve to je prije godinu dana Savezni ustavni sud zabranio vladi da 60 milijardi eura, koje je koalicija planirala za klimatsku zaštitu, uzme iz neiskorištenih sredstava predviđenih za suzbijanje posljedica pandemije koronavirusa. Od tada je vladi za mnoge planove jednostavno nedostajalo novca. Tri su se partnera sve češće svađala, a time je i Habeckov ugled dodatno trpio.

Osim toga, posljednjih su se mjeseci najavljivali masovni otkazi u industriji i slabe stope rasta, a odgovornost za to pripisana je i njemu kao ministru gospodarstva. Konačno, nakon smjene ministra financija Christiana Lindnera i izlaska FDP-a iz koalicije početkom studenoga, zeleni vicekancelar našao se u manjinskoj vladi sa socijaldemokratskim kancelarom Olafom Scholzom.

Kraj „semafora" je „povijesno vrlo frustrirajući"

Nekoliko dana nakon raspada koalicije Habeck je za DW opisao svoje osjećaje: „Ovo je zaista frustrirajuće: ako uzmemo povijest semaforske koalicije, rekao bih da smo započeli kao društveni reformski projekt u kojem smo reformirali mnoge aspekte poput državljanstva i useljavanja. Da imamo velike razlike u gospodarskoj i financijskoj politici, toga smo oduvijek bili svjesni. Onda je došla ruska agresija na Ukrajinu. Pitanje kako održati stabilnost u zemlji vrlo je brzo postalo nadmoćno. No, također je povijesno vrlo frustrirajuće što je ova koalicija imala tako lošu reputaciju i što je propala.“

I što sada? Hoće li se Habeck ponovno posvetiti pisanju knjiga? Teško zamislivo. On i Zeleni ostavljaju si mogućnost za nove koalicije, ako bude potrebno, čak i s konzervativcima iz stranaka Unije (CDU/CSU). Habeck očito ne želi da njegova politička karijera završi ovako, s prilično neslavnim krajem „semafor-koalicije“.