Republika Srpska protjeruje pravosuđe BiH

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je zaključio izvanrednu sjednicu riječima kako će se „brzo vidjeti hoće li biti historijska". Usvojena su četiri zakona koje se već nazivaju „set propisa za državni udar": Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske. Njima se praktično zabranjuje djelovanje ovih institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji RS i usvojeni su uz podršku zastupnika vladajuće većine, dok je oporba bila protiv.

„Igrate se sa sudbinom ljudi”

„Lijepo sam vam sto puta rekao i opet ću da ponovim. Igrate  se sa sudbinom ljudi i naroda. Otvarate pandorinu kutiju", rekao je zastupnik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, zbog kako je naveo, ugrožavanja sigurnosti.

To nije poljuljalo namjeru vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a usvojiti zakone i na taj način prvi put pretočiti u zakonodavni okvir ono što je prethodnih godina bilo usvajano samo kroz zaključke koji nisu bili obavezujući. Dodik poručuje da neće odustati od provođenja ovih zakona i da je to samo početak. „Republika Srpska će povući svoju suglasnost sa svih zakona. Već jedan danas povlačimo, to je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), dali smo još suglasnost za vojsku (Oružane snage BiH op.a) i Obavještajno bezbjednosna agencija. To ide svojim tokom. Onda kada spremimo kapacitete da možemo to efikasno provesti, onda ćemo to uraditi“, rekao je Dodik. Isto tako upozorava kako će Banja Luka poštivati samo "procedure koje su definirane Ustavom Republike Srpske” i kako neće prihvatiti bilo kakvu intervenciju visokog predstavnika.

No i procedura prihvaćanja tih zakona u samoj Republici Srpskoj bi mogla potrajati: njih treba prihvatiti i Vijeće naroda RS gdje je Klub Bošnjaka najavio veto na te separatističke zakone. To znači da će se dogovor tražiti na trećem stupnju, u Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda, a ako niti tamo ne bude sloge, onda o njemu odlučuje Ustavni sud Republike Srpske. No praksa je pokazala da sud gotovo u pravilu odbacuje zahtjeve predstavnika bošnjačkog naroda.

Nelegalna djelatnost institucija BiH

Tek tada Dodik može potpisati zakone i stupit će na snagu, ali onda se otvara pravna mogućnost apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. No vjerojatnije je kako će te zakone već i prije toga poništiti visoki predstavnik Svjetske organizacije u BiH, kao što je to uradio sa ranijim odlukama Skupštine RS.

Tim zakonima zapravo se određuje kako čitav niz institucija Bosne i Hercegovine - Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Agencija za istrage i zaštitu BiH i Visoki sudski i tužilački savjet BiH – nema legalnost, njihove odluke se neće primjenjivati niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

„Osobe koje su dužne postupati po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona“, piše u zakonu Banja Luke.

Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske propisano je njegovo osnivanje, rad, organizacija i nadležnosti, te ovlaštenja, uvjeti i mandat za vršenje sudske i funkcije državnog odvjetništva, kao i imenovanje i raspolaganje sudaca i državnih odvjetnika.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kažnjava "nepoštovanje odluka institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave” i to zatvorskom kaznom šest mjeseci do pet godina. „Ovim stvarate veliki problem prije svega građanima Republike Srpske, ljudima koji rade u zajedničkim institucijama, a na kraju i vama. Upozorili smo vas i na početku kad ste ulazili u ove avanture... Nije mudro to što radite”, izjavio je zastupnik SDS-a Ognjen Bodiroga.

Strani špijuni kao šlag na tortu

Usvajanje ovih zakona za analitičare predstavlja udar na suverenitet BiH i koji će samo produbiti ionako veliku krizu u zemlji sa nesagledivim posljedicama. „Ukoliko izuzmemo zakon o stranim agentima o kojem više nitko gotovo i ne govori i koji će vjerovatno poslužiti za osvetu i represiju nad neistomišljenicima, zaista je teško predvidjeti na koji način vlast misli spriječiti recimo pripadnike SIPA provoditi uviđaj u RS. Hoće li posegnuti za fizičkom silom? Posljedice bi mogle biti veoma ozbiljne“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić, ostavljajući mogućnost da se radi o predstavi i kupovini vremena.

A upravo se u cijeloj ovoj krizi i skupštinskim zasjedanjima, bez puno buke i ispod radara provukao i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, kolokvijalno nazvan "zakon o stranim agentima”. Usprkos upozorenjima i iz Bruxellesa, vlada Banja Luke predviđa formiranje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj „koje financijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti koje ih određuje kao agente stranog uticaja“.

Veliki broj analitičara, ali i predstavnika NVO sektora se slaže se da je gotovo maestralno izabran trenutak da se ovaj zakon stavi na dnevni red i usvoji po hitnom postupku, bez mnogo pompe. Iako nisu reagirali na "zakon o stranim agentima”, fokus međunarodne zajednice, ali i političkog Sarajeva, bio je na zakonima koji direktno ugrožavaju suverenitet BiH.

Visoki predstavnik Christian Schmidtt održao je sastanak sa veleposlanicima europskih i drugih zemalja u BiH, a tema je bila aktuelna politička situacija i odluke Narodne skupštine RS. Međutim, nisu poznati detalji sastanka, niti eventualni zaključci. Tijekom ovog petka bi se veleposalnici trebali sastati s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, koji je osim Schmidta, pozvao i šefa Delegacije EU u BiH Luigija Soreceu, veleposlanike država članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), kao i zapovjednike EUFOR-a u BiH i zapovjednika NATO u Sarajevu.

Međunarodna zajednica (ne)postoji

Bećirović je već uoči ovog sastanka na prijemu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, poručio kako je poduzeto „niz aktivnosti u cilju zaštite institucija BiH". Hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić pak se obratio u drugom, neuobičajenom tonu: on vjeruje u „vlastite snage" u BiH kojima će izazovi biti savladani: „Ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima“, rekao je između ostalog Komšić.

Povodom odluka Narodne skupštine RS oglasila se Stranka demokratske akcije, upozorivši da se radi o državnom udaru.

„Namjera da se neustavnim zakonima zabrani rad Suda i Tužiteljstva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriji RS, predstavlja pokušaj rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine“ navode u ovoj stranci.

Može li Dodik računati na HDZ?

Istovremeno, Dodik je uputio poziv strankama sa sjedištem u Federaciji na razgovor oko svih ovih pitanja, ali je poziv u nekima od njih već odbijen. Dok je trajala sjednica Narodne skupštine, održan je sastanak stranaka Trojke i HDZ-a BiH, koalicionih partnera SNSD-a na državnom nivou. Apostrofirali su tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati a to su europski put BiH, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.

„Politički predstavnici zajednički su pozvali na suzdržanost od zapaljive retorike i poteza koji bi mogli destabilizirati zemlju, ističući svoju potpunu opredijeljenost hitnom napretku na unutrašnjem i vanjskopolitičkom planu BiH“, priopćeno je nakon sastanka.

A da li će HDZ BiH ostati u partner SNSD-a, moglo bi biti poznato već ovog petka nakon sjednice predsjedništva stranke. No po službenim reakcijama Zagreba nakon presude Dodiku, čini se kako tu neće biti značajnijih promjena.