Razočarenje razgovorom Trumpa i Putina

Čak i oni koji nemaju osobito mišljenje o Donaldu Trumpu su bili spremni priznati kako on ima nešto više izgleda postići mir u Ukrajini. No i po mišljenju stručnjaka, rezultat telefonskog razgovora američkog i ruskog predsjednika je prilično mršav. Ipak: mjesec dana neće biti bombi na elektrane i rafinerije, niti u Ukrajini, niti u Rusiji. I povrh toga – prilično iznenađujuće – SAD i Rusija bi opet trebale igrati hokej.

To se može vidjeti iz priopćenja Kremlja. U njemu piše kako je Trump predložio da Rusija prekine napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu na trideset dana. Putin je pristao to smjesta učiniti, sa svoje strane je zatražio potpunu obustavu vojne i obavještajne pomoći Ukrajini kao „bitnu pretpostavku“ za početak mirovnih odredbi.

Vladar Kremlja naime upozorava kako je nadzor pridržavanja potpunog prekida vatre na 30 dana povezano s „ozbiljnim rizicima". U tome nije postignuta nikakva suglasnost.

Po navodima Moskve, ostali rezultati su: Putin je najavio novu razmjenu zarobljenika, 175 za 175 osoba. Ukrajina će primiti 23 ranjena pripadnika oružanih snaga. U službenom priopćenju Kremlja se isto tako i ističe kako je Putin hvalio Trumpov „visoki cilj“ težiti kraju rata.

Sasvim na kraju je tu i iznenađujući dodatak: Trump podržava ideju Putina upriličiti susret hokejskih zvijezda američkih liga NHL i KHL protiv ruske momčadi. Nakon dva sata razgovora su predsjednici spustili telefonske slušalice.

I što je rezultat?

Za politologa Antona Barbašina s analitičkog portala Riddle Rusia je jasno da se u razgovoru nije postiglo ništa konkretno. Čak i rusku najavu kako neće napadati ukrajinsku infrastrukturu se „ne može uzeti ozbiljno“, misli stručnjak.

I podsjeća: „Prava agenda ovog razgovora je trebala biti potpun prekid vatre. To je najavljivala američka stana, a i Ukrajina je na to pristala. Sad vidimo da se taj cilj pomiče na sveto Nigdarjevo“. Da, priznaje stručnjak, sporazum kako se neće napadati energetski objekti su „znakovi određenog dijaloga“, ali ne više od toga.

Ruski politolog iz Beča, Mihail Komin u razgovoru prepoznaje Putinovu taktiku u pregovorima i za DW kaže kako je Putin „igrao igrice s Donaldom Trumpom“.

Taktika se sastoji od tri elementa: prvi je odmah biti suglasan s američkim predsjednikom u malenim, nevažnim kompromisima – to je u ovom slučaju bilo nenapadanje energetskih objekta. Baš kao i Barbašin, niti Komin u tome ne vidi „ništa značajno“, tim više što je „razdoblje grijanja u Ukrajini skoro završeno“.

Drugi element Putinove taktike je odugovlačenje. „Tu onda Putin navodi dodatne prepreke u pregovorima. To su zapravo dodatni uvjeti kako bi se nastavili pregovori o prekidu paljbe.“ Tu ovaj ruski stručnjak kao primjere navodi zahtjev ograničiti mobilizaciju u Ukrajini i obustavu isporuke barem američkog oružja.

Simbolika umjesto rezultata

Treći element taktike ruskog predsjednika opet računa na taštinu Donalda Trumpa i to su posebne informacije koje ističu osobit karakter odnosa Trumpa i Putina, a time i SAD i Rusije. Putin odlično zna kako će to dobro proći u američkim medijima, a ovaj put je to bila tek puka činjenica kako je to navodno bio najduži razgovor nekog ruskog i američkog predsjednika još od 1991. i da će momčadi ove dvije zemlje igrati hokej.

„To je čista simbolika koju Putin treba kako bi pokazao: on i Trump rješavaju velika pitanja svjetske politike, ali nisu zaboravili i njegovati njihove osobito dobre odnose.“

I politologinja Alexandra Filipenko iz Vilniusa je ukazala na „osobit odnos“ Putina i Trumpa, a i ona je opazila kako se razgovaralo dva sata. No isto tako priznaje kako u razgovoru nije bilo velikih promjena: „Makar je važna i razmjena zarobljenika i oslobađanje teško ranjenih Ukrajinaca, razgovor nije doveo do prekida paljbe kojeg su mnogi očekivali.“

I nakon neugodnosti koje su priređene predsjedniku Ukrajine u Bijeloj kući, baš kao i iz tona ovog razgovora, oval politologinja misli kako Donald Trump pragmatično promatra stanje bojišnice: „Realistično uzevši, Krim, Donbas i neka druga područja Ukrajine okupirani. Trump prihvaća to kao činjenicu i ne čini se da vjeruje u idealističke zahtjeve sva ta područja vratiti Ukrajini.“ Dapače: ova Filipenko misli kako je američki predsjednik sva ta okupirana područja već priznao kao teritorij Rusije.

Trump ipak nije toliko naivan

No isto tako nije spremna vjerovati Trumpovim pohvalama i ulizivanju Putinu i ne misli kako će to ikad voditi nekakvim pravim političkim odlukama. Na koncu, ovaj američki predsjednik je glasno laskao i kineskom vođi Xi Jinpingu: „Njegov osobni stav doduše ima utjecaja u odnosima prema drugim političarima, ali ne izgleda kako utječe na stvarni proces odlučivanja.“ Trump nije naivan: usprkos njegovoj fascinaciji prema snažnim vođama, kod Putina ostaje trijezan, procjenjuje Filipenko.

Što nas čeka nakon ovog razgovora? Za Barbašina je jasno: sljedećih mjeseci se ništa neće promijeniti. Ruska vojska će nastaviti napade, Ukrajinci će se braniti. „Sve u svemu, sada je sve na europskim partnerima Ukrajine. Hoće li ispuniti prazninu koju će SAD ostaviti u vojnom pogledu? Hoće li povećati vojnu pomoć?“ Taj politolog misli kako će Trump izaći u susret Putinu makar zapravo ništa nije dobio zauzvrat. Procjenjuje kako će sad i Washington tražiti od Europljana obuzdati njihovu želju pomoći Ukrajini. „Za Ukrajinu tu neće ispasti ništa dobroga“, procjenjuje stručnjak.