Rasizam i seksizam - diskriminacija je u porastu
3. lipnja 2025
Mahmoud očajnički traži stan, ali kad se javi na oglas obično ne dobije ni mogućnost da ga pogleda. Za razliku od njegovog njemačkog prijatelja Stefana.
Tu je i slučaj homoseksualnog para kojeg Centar za socijalni rad optužuje za "patološku, neprirodnu vezu". Ili pripravnik u logističkoj tvrtki kojeg zaposlenik opetovano i teško seksualno uznemirava. Ovo su primjeri ljudi koji su 2024. godine kontaktirali Saveznu agenciju za borbu protiv diskriminacije govoreći o svojim iskustvima.
"Ovo je također glas povjerenja u vladavinu prava", kaže Ferda Ataman, neovisna savezna povjerenica za borbu protiv diskriminacije. Ona povećanje broja zahtjeva za konzultacijama vidi kao pozitivan znak, jer smatra da to pokazuje da je sve više ljudi "svjesno svojih prava i brani se od diskriminacije". To se posebno odnosi na temu rasizma: Više od 3.800 ljudi prijavilo je svoja iskustva prošle godine Agenciji za borbu protiv diskriminacije - gotovo svaki drugi upit prošle godine.
Rasizam ostaje najčešći oblik diskriminacije
Ayman Qasarwa je generalni direktor DaMOsta, krovne organizacije migrantskih organizacija na istoku Njemačke. U godišnjem izvješću Agencije za borbu protiv diskriminacije opisuje iskustva: "Posebno su mladi migranti često izloženi rasističkim napadima u školama bez ikakvih kompetentnih osoba s kojima mogu razgovarati."
Crnkinje i žene koje nose tradicionalnu muslimansku odjeću također su meta rasističkog neprijateljstva. "Vrijeđaju ih, pljuju po njima ili ih napadaju na ulici, ponekad im strgnu marame", kaže Qasarwa. I na poslu te žene također doživljavaju rasizam. "Na primjer, liječnice u bolnici čuju od pacijenata: 'Ne želim da me ova žena liječi'", kaže Qasarwa.
Žene na radnom mjestu: seksizam i prepreke u karijeri
Nije slučajnost da su žene posebno meta rasizma – mnoge od njih suočavaju se s dvostrukom diskriminacijom. U 2024. godini primljeno je 2.133 zahtjeva za konzultacije u vezi s diskriminacijom na temelju spola – više nego dvostruko u odnosu na pet godina ranije. „Diskriminacija na temelju spola još je uvijek duboko ukorijenjena u našem društvu – i ponovno je u porastu", kaže Ferda Ataman.
Pomoć se prvenstveno traži u svakodnevnom životu na radnom mjestu. Žene tamo često doživljavaju seksualno uznemiravanje: opscene geste, nametljive poglede, neželjeno dodirivanje i e-poruke sa seksualnim konotacijama.
No, suočavaju se i s nepravdama kada su u pitanju unapređenja, dok su trudne ili se vraćaju na posao nakon porodiljnog dopusta. Često ne dobivaju iste mogućnosti zaposlenja. To se posebno odnosi na muslimanke koje nose marame, čije prijave često bivaju odbijene.
Isti posao, manja plaća: uspješna tužba gradonačelnice
Žene u Njemačkoj i dalje imaju manje plaće od muškaraca, u prosjeku 16 posto manje. Glavni razlozi za razliku u plaćama su rad sa skraćenim radnim vremenom i rad u bitnim, ali slabije plaćenim zanimanjima poput medicinske skrbi.
Ali čak i ako žene rade potpuno isti posao često zarađuju manje. To je primjerice bio slučaj s Astrid Siems-Knoblich, koja je kao gradonačelnica Müllheima u Baden-Württembergu zarađivala manje od svog prethodnika i nasljednika – i uspješno podnijela tužbu protiv toga.
„Nisam to učinila samo za sebe, već za sve žene koje su također pogođene takvom diskriminacijom“, kaže ona u godišnjem izvješću Agencije za borbu protiv diskriminacije. „Jednaka plaća je u konačnici temeljno pravo i nitko u našoj zemlji ne bi se trebao ustručavati zahtijevati svoja osnovna prava.“
"Reforma zakona odavno je trebala biti provedena"
„Politika borbe protiv diskriminacije nikada nije bila važnija. Vlada je pozvana da odlučno suzbije diskriminaciju i reformira Zakon o općem jednakom postupanju“, zahtijeva neovisna savezna povjerenica za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman.
Iako je zakon, donesen 2006. godine, dakle star gotovo 20 godina i bio je prekretnica u zaštiti od diskriminacije, od tada nije ni jednom reformiran i više nije ažuriran, kaže Ataman.
On se naime ne odnosi na diskriminaciju od strane vladinih agencija: javnih ureda i vlasti, pravosuđa, javnih škola ili policije.
Neovisni savezni povjerenik za borbu protiv diskriminacije stoga apelira: "Diskriminacija nije samo problem za one koji je doživljavaju. Diskriminacija šteti gospodarstvu, ugrožava demokraciju i našu pravnu državu u cjelini."