"Quadrell" u borbi za Bundestag

Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, samo četiri stranke izvjesno će prijeći izborni prag, pa su samo njihovi kancelarski kandidati sudjelovali u TV-sučeljavanju, održanom u nedjelju (16.2.) na privatnoj televiziji RTL: Friedrich Merz iztrenutno vodećeg CDU/CSU-a,trenutni kancelar Olaf Scholz (SPD), Robert Habeck (Zeleni) i jedina žena u ovom četvorcu Alice Weidel, čelnica Alternative za Njemačku (AfD).

Ovo je sučeljavanje od početka bilo sasvim drugačije nego ono Scholza i Merza prošle nedjelje na javnoj postaji ARD: tamo su uglavnom oba političara vrlo pristojno čekali da sugovornik završi prije nego što bi odgovorili. No u ovom sučeljavanju voditeljski dvojac izgleda da nije ni pokušavao obuzdati polemiku i međusobno upadanje u riječ. Već prvo pitanje je bila vruća tema: migracije u Njemačku, ali i to je bio tek povod za još važnije pitanje: hoće li ikoja stranka prihvatiti AfD kao političkog partnera?

Nema suradnje s AfD-om

Čelnica AfD-a je podsjetila da je novi američki potpredsjednik Vance nedavno u Münchenu upozorio Njemačku kako ne smije biti nekakvih granica u suradnji , s obzirom na volju oko petine građana koji će vjerojatno birati Alternativu za Njemačku. 

Kancelar je već u prvim minutama sučeljavanja rekao da je Njemačka bolno naučila lekciju iz doba nacionalsocijalizma i istaknuo da neće biti nikakve suradnje s ekstremnom desnicom. On je u tom kontekstu podsjetio na izjavu AfD-ovog počasnog predsjednika Alexandera Gaulanda koji je 2018. godine rekao da su Hitler i nacisti „tek ptičji izmet u preko 1.000 godina uspješne povijesti Njemačke“. 

Ne manje oštar i odlučan je bio i Friedrich Merz: on je naglasio da ni ne pomišlja biti u istoj prostoriji s nekim kao što je čelnik AfD-a u Tirinškoj Björn Höcke koji, baš kao i čitava stranka AfD, rekao je Merz, očito ne poštuje temeljne vrijednosti demokratskog sustava određene Ustavom.

Što „želi narod"?

Otprilike u tom duhu je proteklo dva sata rasprave u studiju RTL-a. Čak i kad je bilo sličnosti u mišljenjima čelnice AfD-a i Merza, to nije bilo dovoljno za suglasnost. Najprije je tu bilo pitanje migranata: nakon izjave kancelara kako želi „učiniti sve da bi ograničio neregularnu migraciju u Njemačku“, Merz je upozorio kako je Njemačka sad jedina zemlja koja još uvijek prihvaća migrante iz Afganistana.

Alice Weidel je kancelara upozorila kako se tu ne radi o „neregularnim", nego o „ilegalnim" migrantima i kako je tu izgubljen svaki nadzor nad tim došljacima. Građani žele ponovnu uspostavu prava i zakona u ovoj zemlji – to je fraza koju je čelnica AfD-a često ponavljala.

Osjetljivih i teških tema uz bučne reakcije je bilo još – od mirovina, stanja u gospodarstvu i državnih financija pa sve do konkretnih pitanja o skupom stanovanju.

Kod Ukrajine Njemačka nije neutralna

Da AfD doista zastupa drugačiji stav od ostatka njemačke politike se vidjelokod pitanja podrške Ukrajini: ta stranka zastupa mišljenje kako bi Njemačka „mnogo bolje stajala kad bi ostala neutralni posrednik u međunarodnim sukobima“. Na to je čelnik Zelenih Habeck, čija je stranačka kolegica i trenutna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, upozorio kako se u Ukrajini odvija „frontalni napad na sustav vrijednosti Zapada, na pravnu državu i demokraciju“ i da je Rusija odgovorna za desetke tisuća žrtava.

Tu je i čelnik kršćanskih demokrata Merz veoma jasno izrazio svoj stav: „Mi nismo neutralni. Mi smo na strani Ukrajine, mi branimo politički sustav koji imamo.“ Rusija – protiv koje čelnica AfD-a nije rekla ni riječ – prema Merzovom mišljenju vodi „napadački rat protivan svakom međunarodnom pravu“ i teži nekakvoj „velikoj Rusiji“ iz proteklih vremena.

Učinak ovog „Quadrella“ na izborne rezultate treba još vidjeti, a to nije posljednje sučeljavanje: već večeras na javnom servisu ARD se opet sastaje svih četvero kandidata kako bi odgovarali na odabrana pitanja građana.