Provjera činjenica: neistine o sirijskim migrantima

Prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj održat će se 23. veljače 2025. Predizborna kampanjaje u punom jeku – ne samo na ulicama i u TV-studijima, nego i na društvenim mrežama, gdje se najviše raspravlja na temu migracija. Međutim, mnoge tvrdnje, koje se mogu čuti ili pročitati, nisu utemeljene na činjenicama. Tim za provjeru činjenica Deutsche Wellea (DW-Faktencheck) analizirao je dvije izjave objavljene na platformi X.

Tvrdnja: „U Njemačkoj živi skoro 900.000 odbijenih azilanata, od kojih je 304.000 obavezno napustiti zemlju – ali i dalje primaju socijalnu pomoć. U slučaju da se ponovno zapitate na što to Njemačka troši novac…”

Ovu objavu na platformi X je sredinom siječnja objavila neovisna zastupnica Bundestaga Joana Cotar, a pregledana je više od 255.000 puta. Cotar je ranije bila članica desničarsko-populističke AfD, ali je iz stranke istupila 2022. godine.

DW provjera činjenica: netočno

Točno je da u Njemačkoj živi gotovo 900.000 odbijenih azilanata. Međutim, broj koji Joana Cotar navodi za one koji su obavezni napustiti zemlju je preuveličan.

Prema podacima njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je 31.12.2024. boravilo 202.880 osoba s obavezom napuštanja zemlje. Ova kategorija uključuje ne samo odbijene tražitelje azila, nego i osobe kojima je istekla viza.

Ukupni broj odbijenih tražitelja azila među njima bio je 128.355 (stanje 30.06.2024.), što je značajno manje od 304.000, koko se netočno tvrdi u objavi.

Međutim, ne može svaka osoba,  koja je jednog dana obavezna napustiti zemlju, biti deportirana. Prema podacima njemačke vlade, oko 86 posto ovih osoba posjeduje tzv. „Duldung” , privremeni boravak ili doslovno „trpljenje" –status podrazumijeva odlaganje deportacije, što znači da se trenutno ne mogu deporirati iz različitih razloga – na primjer, nemaju važeće putne isprave, pohađaju školu ili su teško bolesni. Ovaj status je reguliran Zakonom o boravku.

Broj odbijenih podnositelja zahtjeva za azilom bez „Duldunga", koji bi mogli biti deportirani odmah, iznosi oko 17.583 (stanje 30.06.2024.). Oni spadaju u kategoriju „pridošlica, koji su obavezni odmah napustiti Njemačku".

Tvrdnja: „Samo 0,5% #Sirijaca ima pravo na azil: lažne izbjeglice treba dosljedno deportirati! Novi podaci pobijaju mit etabliranih stranaka da su u Njemačku došle isključivo „izbjeglice" iz Sirije. #AfD"

Ova objava je na platformu X podijeljena sa službenog naloga AfD-a. U priloženom izvještaju na internetskoj stranici stranke tvrdi se da je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjavila kako od 974.136 Sirijaca u Njemačkoj, samo njih 5.090 ima pravo na azil.

DW provjera činjenica: netočno

Točno je da je nešto više od 5.000 Sirijaca u Njemačkoj dobilo status azila, što čini oko 0,5% od gotovo 975.000 sirijskih državljana (stanje 31.10.2024., podaci njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova).

Međutim, objava izostavlja ključni kontekst, što je čini obmanjujućom. Status Sirijaca u Njemačkoj je mnogo složeniji. Stotine tisuća njih su stekli zaštitu u različitim pravnim kategorijama.

Stručnjakinja za migracije Sophie Meiners iz Njemačkog društva za vanjsku politiku komentirala je ove tvrdnje AfD-a za DW:

„Ova izjava je netočna i zavaravajuća, jer zanemaruje činjenicu da je status azila samo jedan od oblika zaštite. Sirijci su grupa s najvišim postotkom odobrene zaštite u Njemačkoj."

Prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, krajem 2023. godine je gotovo 88% Sirijaca, koji su zatražili zaštitu u Njemačkoj, imali neki oblik priznate i odobrene zaštite.

Njemački sustav zaštite podrazumijeva četiri kategorije: pravo na azil, zaštitu izbjeglica, supsidijarnu zaštitu i zabranu deportacije

Prema riječima glasnogovornice Saveznog ureda za migracije i izbjeglice Lene Treß, većina sirijskih tražilaca azila uživa supsidijarnu zaštitu.

Podaci njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da više od 330.000 Sirijaca spada u ovu kategoriju (stanje 31.10.2024.).

Što je supsidijarna zaštita?

Osobe s ovim statusom nemaju pravo na azil ni izbjeglički status, ali im prijeti ozbiljna opasnost u zemlji porijekla – poput smrtne kazne, mučenja ili proizvoljnog nasilja u oružanom sukobu.

Pod vlašću Bašara al-Asada, ljudi u Siriji bili su izloženi mučenjima, nehumanom postupanju, pa čak i smrtnoj kazni, što je mnoge natjeralo na bijeg.

Nakon svrgavanja Asada krajem prošle godine, u Njemačkoj se raspravlja o sudbini sirijskih izbjeglica – što je postalo jedno od ključnih pitanja u izbornoj kampanji.

Ministrica unutrašnjih poslova Faeser planira novi program povratka, prema kojem bi dio sirijskih izbjeglica mogao brzo biti vraćen u domovinu pod određenim uvjetima, ali još nije jasno kako će novi vlastodršci u Siriji upravljati zemljom.