Prosvjedi u Srbiji: sprema li se dan D?

Između zgrade Skupštine i zgrade Predsjedništva Srbije napeto je već danima. Na tom važnom čvorištu u Beogradu, koje je često bilo pozornica burnih političkih događaja, studenti su planirali održati, kako se očekuje, najmasovnije okupljanje od početka protesta 1. studenog, kada je pala nadstrešnica na Željezničkoj stanici uNovom Sadu i usmrtila 15 ljudi.

Ali prije tih studenata, poziciju je zauzela grupa koja sebe naziva „Studenti 2.0" ili „studenti koji žele učiti". Oni su u parku ispred zgrade Predsjedništva organizirali protestni kamp, zahtijevajući da nastava na fakultetima počne najkasnije do 17. ožujka, jer žele, kako kažu, polagati ispite i pohađati nastavu.

Za razliku od studenata u blokadi koji odluke donose direktnom demokracijom i nemaju vođe, „Studente 2.0" predvodi Miloš Pavlović, koji je javnosti postao poznat nakon govora koji je držao na jednom kontramitingu vladajuće Srpske napredne stranke. Od tada, on često nastupa u provladinim medijima uz predsjednika Aleksandra Vučića i druge dužnosnike vladajuće stranke.

Profesorica Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Jelena Kleut ocjenjuje za DW da se, po svemu sudeći, radi o „orkestriranoj postavci koja bi trebala biti pandan studentima u blokadi", a koja je vjerojatno izišla iz „kuhinje vladajućeg režima".

„Kad politiziran sustav ne uspije zarobiti institucije, onda izrastaju paralelne strukture. Mi već imamo jednu vrstu paralelne medijske scene, paralelnih nevladinih udruga, i onda je u tom kontekstu nastalo i ovo paralelno društvo studenata", kaže Kleut.

Kontra-studenti, statisti i ratni zločinci

Kamp „studenata koji žele studirati" ovih dana obišli su brojni čelnici Srpske napredne stranke, a pridružili su im se pripadnici rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO), čiji komandanti su osuđeni za ratne zločine i političke likvidacije. 

Građani su već od prvog dana kampa na društvenim mrežama objavljivali da među studentima prepoznaju članove Srpske napredne stranke iz svojih lokalnih zajednica, za koje tvrde da nisu studenti, nego zaposleni u javnim poduzećima. Kako saznaje Radio slobodna Europa, u kamp su stigli i Srbi s Kosova, kojima su navodno za to dobili dnevnice.

Te navode potvrdio je i novinar televizije N1 Mladen Savatović, koji je stupio u kontakt sa ženom za koju se pretpostavlja da je regrutirala plaćene statiste za „studentski kamp". Savatović se predstavio se kao mladić od 28 godina koji je zainteresiran za angažman. Žena po imenu Milena rekla mu je da u ovisnosti od toga u koju grupu upadne, ili među one koji se pretvaraju da su studenti ili starije ljude koji ih podržavaju, može zaraditi od 50 eura naviše.

„To je kao jedan casting. Ona je rekla da bi morala vidjeti kako izgledam kako bi znala gdje da me svrsta. Rekla mi je da je to ozbiljan novac, da je to ozbiljna organizacija", priča Savatović.

Kad se susreo s Milenom i rekao joj da je on novinar na tajnom zadatku, ona više nije htjela razgovarati i počela je bježati.

„Ono što ja nisam uspio saznati, svakako bi trebali saznati nadležni organi. Oni bi trebali pozvati na razgovor i Milenu i mene, i da dobijemo epilog tko je glavni u hijerarhiji, tko je sve to organizirao i što je zapravo cilj svega toga. Međutim, poučen nekim prijašnjim iskustvom, mislim da nadležne institucije neće reagirati po ovom pitanju", kaže Savatović.

Petnaesti ožujak (ni)je prekretnica

U paralelnoj realnosti, studenti iz svih krajeva Srbije šetaju ka Beogradu kako bi se pridružili velikom protestu najavljenom za subotu 15. ožujka. Prema nekim prognozama, na skupu se očekuje i više stotina tisuća ljudi.

Beograd dolazi kao posljednja stanica u protestom karavanu koji je prošao kroz tri najveća grada u Srbiji, nakon više stotina kilometara koje su studenti prepješačili razgovarajući sa stanovnicima malih mjesta širom Srbije i prenoseći svoje poruke i zahtjeve.

Samo u posljednjih sedam dana, kako je objavila organizacija CRTA, održano je 410 protesta širom Srbije, a u više od 400 mjesta građani su pokazali neki oblik revolta. Zato mnogi vjeruju da je protest u Beogradu „Dan D", prekretnica poslije koje više ništa neće biti isto.

Profesorica Kleut ne vjeruje u taj scenarij. „Moguće da ćemo oboriti rekord po broju okupljenih ljudi u Beogradu i ta brojnost će pokazati snagu podrške koju studenti imaju. Utoliko, to može biti dan koji ćemo pisati s velikim slovom na početku. Ali u smislu nekakvog 'dana D' koji će prelomiti situaciju, da dovede do nekih daljih koraka – mislim da se to neće dogoditi." 

Može li se zaustaviti nasilje?

Državni vrh, čini se, radi na tome da se masovnost spriječi. Rano jutros stigle su dojave da će 14. i 15. ožujka biti obustavljen javni promet zbog navodnih dojava o bombama na međugradskim linijama.

Predsjednik Vučić je posljednjih dana u više navrata govorio da očekuje veliko nasilje i istakao da će svi koji u tome budu sudjelovali odgovarati za to.

„Ne računamo na dobru volju rulje. Imamo državu i pokazat ćemo vam državu. Izdržat će naše jedinice udar, ali će se onda država ponašati kako treba, uzvratit će i pohapsit će sve izgrednike", rekao je Vučić.

Studenti odgovaraju da nikada nisu pozivali na nasilje i pozivaju Ministarstvo unutrašnjih poslova da „prije 15. ožujka premjesti grupu ljudi koja se predstavlja kao studenti iz Pionirskog parka", kako bi bili izbjegnuti sukobi.

„Studenti nikada nisu tukli građane, niti im lomili vilice. Studenti nikada nisu gazili građane automobilima, niti opravdavali bilo kakvu vrstu nasilja. Studenti traže vladavinu prava i zakona, kao i rad institucija", naveli su studenti Sveučilišta u Novom Sadu u svom priopćenju.

Profesorica Kleut vjeruje da do nasilja neće doći ako svi budu pratili studentske instrukcije. „Ono što će biti zanimljivo je da vidimo hoće li  brojnost sudionika na ovom skupu natjerati vlast ka još nekim ustupcima, poput ostavke Zagorke Dolovac ili nekim sličnim potezima kojim bi pokazali da vlast reagira na snagu studenata i građana koji ih podržavaju", kaže Kleut.

Strategija za dan nakon

Ako do toga ne dođe, loptica će, kaže Kleut, ponovo biti u dvorištu studenata i njihovih plenuma, a oni za sada pozivaju građane na organizira građanskih plenuma. Ta ideja, međutim nije naišla na razumijevanje.

„Jedan dio studenta razgovara i o mogućnostima neke vrste vlade narodnog povjerenja, pozivanja vlasti da izađe iz pozicije u koji se trenutno nalazi, kako bi se formirao okvir unutar kojih bi tužiteljstvo i policija mogli adekvatno odgovoriti na studentske zahtjeve u vezi sa Željezničkom stanicom, ali i da formiraju okvir za provođenje fer i poštenih izbora", kaže Kleut.

Ideja prelazne, stručne ili „vlade povjerenja" već mjesecima figurira u raznim raspravama. S tim prijedlogom već su izašle pojedine oporbene stranke i neformalne grupe. Ali studentski plenumi, za koje se vjeruje da jedini imaju podršku građana, o strategiji za dan poslije 15. ožujka za sada razgovaraju samo iza zatvorenih vrata.