Proces protiv aktivista iz Novog Sada: politički zatvorenici

Nakon više od dva mjeseca pritvora, troje aktivista Pokreta slobodnih građana (PSG) i organizacije STAV, osumnjičenih za pokušaj rušenja ustavnog poretka, u utorak (20. svibnja), odlukom Žalbenog suda u Novom Sadu, pušteno je u kućni pritvor.

U svoje stanove, pod elektroničkim nadzorom i uz zabranu primanja posjetitelja te korištenja telefona i interneta, pušteni su Lado Jovović, Lazar Dinić i Marija Vasić – koja je, nakon što je započela štrajk glađu i žeđu, provela pet dana u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu.

Za Mladena Cvijetića, Srđana Đurića i Davora Stefanovića sud je ukinuo rješenje Višeg suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje. Ovoj odluci prethodila je petodnevna studentska blokada zgrade tužiteljstava i sudova u Novom Sadu.

„Od početka smo tražili da se Marija brani sa slobode ili barem da bude u kućnom pritvoru. Naglašavali smo da se radi o ženi od 50 godina koja nikada nije bila osuđivana. Tek sada, nakon pritiska javnosti, takva odluka napokon je donesena“, kaže za DW Filip Lazić, jedan od odvjetnika Marije Vasić.

Štrajk glađu i žeđu

Marija Vasić je 15. svibnja iz pritvora u Novom Sadu prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu, nakon što je započela štrajk glađu i žeđu, jer joj je sud 13. svibnja, zajedno s još pet aktivista, treći put produžio pritvor za po 30 dana. Za šest njihovih kolega koji se ne nalaze u Srbiji – Milu Pajić, Branislava Đorđevića, Anju Pitulić, Jovana Dražića, Doroteju Antić i Dejana Bagarića – raspisana je tjeralica.

„Dana 15. svibnja, od jutarnjih sati kada je Mariju posjetio suprug u zatvoru u Novom Sadu, pa sve do 16 sati, nismo znali gdje se nalazi“, navodi odvjetnik Lazić.

Kada je potvrđeno da je u zatvorskoj bolnici, nekoliko dana ni obitelj ni odvjetnici nisu mogli dobiti informacije o njezinu stanju, dok je tek jedan od njenih branitelja u utorak dobio dopuštenje da je posjeti.

„Uprava za izvršenje kaznenih sankcija bila je dužna obitelji dostaviti informacije o zdravstvenom stanju Marije Vasić, osobito jer su mediji prenijeli da je obitelj te informacije tražila. Podaci o zdravstvenom stanju jesu zaštićeni i ne smiju biti dostupni trećim osobama, osim ako postoji pristanak osobe ili sudska odluka. Malo je vjerojatno da Marija Vasić ne bi pristala da njezina obitelj zna njezino zdravstveno stanje“, kaže za DW pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Petar Vidosavljević.

Bijes predsjednika Srbije

Dio javnosti novosadske je aktiviste već osudio – na jednoj televiziji bliskoj vlasti od 13. ožujka, kada je u specijalnoj emisiji emitiranoj na šest televizija s nacionalnom frekvencijom objavljena snimka prisluškivanog razgovora aktivista, ne prestaju komentari da se radi o „teroristima“ koji su planirali nasilje, provođenje „obojene revolucije“, pa čak i da su „prizivali građanski rat“.

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ih je, nakon sudske odluke o kućnom pritvoru, u intervjuu za TV-Informer nazvao „pučistima“ i „teroristima“, rekao da pojedini suci i tužitelji „služe banditizmu i huliganizmu“ i najavio izmjene pojedinih zakona i nove propise kako bi se u Srbiju, kako kaže, vratilo „pravo i pravda“.

Takav potez predsjednika države nameće pitanje jesu li novosadski aktivisti politički zatvorenici.

„Više je pokazatelja da se radi o politički motiviranom pritvoru i pokušaju da se aktivisti zastraše. Prije nego što je Tužiteljstvo uopće bilo upoznato s predmetom, snimka prisluškivanog razgovora emitirana je na više režimskih televizija, pa se postavlja pitanje tko im je snimku dostavio. Tužiteljstvo je podnijelo optužni prijedlog i zatražilo kaznu od pet godina zatvora za aktiviste“, navodi pravnik Vidosavljević i ističe da na slučaju radi tužitelj koji je u predmetu pada nadstrešnice ukinuo pritvor bivšem ministru građevinarstva Goranu Vesiću.

Nezakonit postupak

I niz drugih pravnika ističe da se od početka radi o nezakonitom postupku. Kaznena prijava, navode, temelji se na audio snimci prisluškivanog razgovora, koju je, kršeći Zakon o kaznenom postupku, pribavila tajna slušba BIA (Bezjednosna informativna agencija).

„Dokazi koji su pribavljeni nezakonito ne mogu se koristiti u kaznenom postupku i na njima se ne može temeljiti sudska odluka. Osuda na temelju nezakonito pribavljene snimke razgovora bila bi kršenje zakona i ustava“, kaže Vidosavljević. On ocjenjuje da je pritvaranje aktivista „ozbiljan pokušaj zastrašivanja svih građana“.

„Puštanje aktivista zatražio je i Europski parlament, koji je osudio medijsku propagandu i naglasio tvrdnje o postojanju nezakonitog prisluškivanja“, podsjeća Vidosavljević.

Na meti televizija bliskih vlastima su i aktivisti za kojima je raspisana tjeralica, a za koje se pretpostavlja da su u Hrvatskoj: „Od izručenja Srbiji štiti ih Europska konvencija o izručenju, kao i domaći zakoni, jer se izručenje neće dopustiti u slučajevima kada se radi o političkim kaznenim djelima. Ako se nalaze u Hrvatskoj, malo je vjerojatno da će biti izručeni upravo zbog toga. Politički progon je osnov za dobivanje azila, pa aktivisti koji se nalaze izvan Srbije mogu zatražiti azil“, kaže Vidosavljević.

On dodaje da nije isključena mogućnost da aktivisti jednog dana protiv Srbije podnesu tužbu Europskom sudu za ljudska prava: „Kako bi pritvoreni aktivisti tužili Srbiju, potrebno je da iskoriste sva pravna sredstva dostupna u Srbiji, uključujući i ustavnu žalbu. Svakako nakon toga postoji mogućnost obraćanja Europskom sudu za ljudska prava, a potencijalna tužba trebala bi se odnositi na povredu članaka iz Europske konvencije o ljudskim pravima – o pravu na slobodu i sigurnost osobe te o pravu na pošteno suđenje“, navodi Vidosavljević.

Skraćeni postupak

Optužni prijedlog podnesen je 12. svibnja, kada je tužiteljstvo zatražilo produljenje pritvora aktivistima, da se onima koji nisu u Srbiji sudi u odsutnosti i da svi budu osuđeni na maksimalne kazne zatvora. Do danas optužni prijedlog nije uručen braniteljima, iako se radi o skraćenom postupku.

„Skraćeni postupak znači da nema odgovora na optužnicu niti žalbe na njezino potvrđivanje. Zakonodavac je predvidio ispitivanje optužnog akta od strane suda i zakazivanje rasprave u roku od 15 dana. Mislim da su male šanse da sud tužiteljstvu vrati optužni prijedlog s nalozima da poduzme određene radnje ili prikupi dokaze. Svakako će u slučaju suđenja obrana predložiti izdvajanje iz spisa dokaza koji se ne mogu koristiti u kaznenom postupku“, objašnjava odvjetnik Filip Lazić.

On naglašava da je predmet na sudu evidentiran 12. svibnja i da bi sudac trebao odmah ispitati optužni prijedlog: „On to nije učinio. Ukoliko ipak bude poštovan zakon, rasprava bi trebala biti zakazana najkasnije do 27. svibnja“, navodi Lazić.

Studenti nastavljaju blokadu zgrade sudova u Novom Sadu i ne namjeravaju odustati dok još troje aktivista ne bude pušteno iz pritvora. „Zaposlenima u sudu bit će omogućeno da dođu na radna mjesta od 7 do 13 sati, nakon čega će sud biti potpuno blokiran“, priopćili su studenti u blokadi.