Problemi Ukrajine s njemačkim oružjem i vojnom opremom

U Podčasničkoj školi kopnene vojske u saskom gradu Delitzsch obučava se nova generacija vojnih lidera njemačke vojske (Bundeswera). Podčasnici i narednici tamo uče osnove nacionalne i savezničke obrane. 30. siječnja, pred oko 200 vojnika i vojnikinja, govorio je jedan neobičan gost: zamjenik vojnog atašea njemačkog veleposlanstva u Kijevu koji je održao predavanje o iskustvima Ukrajine u borbi protiv ruskih snaga.

Diplomat Bundeswehra prenio je svoja saznanja o ruskoj taktici, govorio o „nezamislivom žrtvovanju" ruskih vojnika, sveprisutnom ratovanju dronovima i izazovima u logistici i sanitetskoj službi na ukrajinskoj fronti. Posebno otvoreno i neuobičajeno nediplomatski govorio je i o ukrajinskim iskustvima s njemačkim vojnim naoružanjem.

Tehnička osjetljivost, nedostatak municije

To proizlazi iz povjerljivog zapisnika predavanja, u koji su imali uvid WDR, NDR i SZ (Westdeutscher Rundfunk, Norddeutscher Rundfunk i Süddeutsche Zeitung) – dokument koji nije namijenjen javnosti. U dokumentu se govori o osam sustava naoružanja koje je Njemačka isporučila Ukrajini.

Na primjer, samohodna oklopna haubica 2000 ima „toliko visoku tehničku osjetljivost da je njezina upotrebljivost u ratu ozbiljno dovedena u pitanje". Tenku Leopard 1A5 priznaje se „pouzdanost“, ali zbog slabe oklopne zaštite često se koristi samo kao pomoćna artiljerija. Kod novijeg modela Leopard 2A6, održavanje je složeno i popravke na terenu su često nemoguće.

Sustav protuzračne obrane IRIS-T je efikasan, ali je cijena streljiva previsoka, a količine nedovoljne. Sustav PATRIOT jeste „odličan sustav“, ali „neupotrebljiv za borbenu upotrebu jer su nosači zastarjeli i proizvođač više ne isporučuje rezervne dijelove“.

Prema zapisniku, zaključak vojnog atašea je prilično razočaravajući: „Gotovo nijedno njemačko teško vojno naoružanje nije bez nekih ograničenja spremno za rat“. Komplicirana oprema ostaje neiskorištena, jer „moderna i kompleksna oprema ima nizak operativni potencijal ako je postrojba ne može popraviti na licu mjesta".

Posljedice za nabavku oružja?

Što znači ovako jasan zaključak za njemačke vojne planove? Utječu li iskustva iz rata u Ukrajini dovoljno brzo na planiranje novih nabavki i razvoj oružja za Bundeswehr?

Glasnogovornik Ministarstva obrane nije želio komentirati interni dokument. Rekao je samo da je stalna komunikacija s ukrajinskom stranom u tijeku, kako o isporučenim sustavima, tako i o održavanju, rezervnim dijelovima i streljivu.

Zastupnica Zelenih Sara Nanni izjavila je: „Potrebno je da se s Ukrajinom vodi partnerski dijalog o ovim manjkavostima i da se one uzmu u obzir kod buduće nabavke oružja“.

Iz izvora u Bundeswehru navodi se da je situacija u Ukrajini specifična: zbog raznovrsnosti zapadne opreme, ukrajinske trupe moraju puno improvizirati. Nedostaje im iskustva s tim sustavima, a obuka je često kratka. Također, oružje se koristi na drukčiji način nego što bi to Bundeswehr radio u ratu.

Ali je očigledno: u Ukrajini se sada odvija praktičan test za oružane sustave koji su ranije korišteni samo u vježbama i koji su dizajnirani za starije scenarije, bez uzimanja u obzir, recimo, masovne upotrebe dronova.

Pavlo Palisa, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine, izjavio je za ARD: „Ovo je prilika za partnerske zemlje, uključujući Njemačku, da testiraju realne borbene kapacitete svoje opreme i da je prilagode modernom bojnom polju."

To znači proizvoditi takve sustave naoružanja i opreme koji će biti relevantni kako na sadašnjem bojištu, tako i u bliskoj budućnosti, kaže Palisa.

Pojačani uvjeti

U Ukrajini je stanje loše, jer se isporuka oružja, održavanje i popravka organiziraju na različite načine od strane zemalja koje pružaju podršku. Na primjer, popravka oštećene ili neispravne teške vojne opreme i dalje predstavlja ogroman izazov.

Tenkovi, na primjer, ne mogu se popravljati u blizini fronte, prije svega zbog prijetnje od dronova. Postrojenja za popravku, tzv. „Repair Hub-ovi", koje sada u Ukrajini vode i zapadne firme iz obrambene industrije, poput njemačkog Rheinmetalla, nalaze se na zapadu zemlje – daleko od linije fronte – ili u susjednim državama poput Poljske.

U krugovima Bundeswehra smatra se da bi se i Njemačka, u slučaju rata, mogla suočiti sa sličnim problemima kao Ukrajina: doduše, osnovni uvjeti za održavanje su znatno bolji i barem teorijski planovi pretpostavljaju kraće vrijeme za popravke, dovoljan broj rezervnih dijelova i nesmetanu logistiku. Ipak, realnost bi mogla vrlo brzo da izgleda drukčije, upozoravaju insajderi iz Bundeswehra – naročito u slučaju da ruski napad na Baltik izazove aktiviranje klauzule o kolektivnoj obrani i da jedinice Bundeswehra tamo budu morale krenuti u rat.

Ni Rheinmetall, ni druge firme iz oblasti vojne industrije nisu se željele izjasniti na upit WDR-a, NDR-a i SZ-a o teškoćama u upotrebi tih sustava naoružanja.

Problemi sa birokracijom

Iako se ukrajinsko osoblje također obučava za popravke, često prođu mjeseci dok se neki sustavi naoružanja, poput haubica, ne osposobe za upotrebu. Bundeswehrovi predstavnici izvještavaju da često nedostaju rezervni dijelovi, a dodatno sve otežava njemačka birokracija sa složenim i ponekad vrlo dugim postupcima za izdavanje izvoznih dozvola za vojnu opremu.

Za samohodne oklopne haubice 2000 se već duže vrijeme zna da je njihov sustav sklon kvarovima: u Ukrajini navode da brzo dolazi do softverskih problema ili da se cijev pregrijava i mora da se zamijeni. Ipak, haubica se generalno smatra moćnim i preciznim oružjem.

Iz internog zapisnika predavanja zamjenika njemačkog vojnog atašea u Kijevu vidi se da se u Ukrajini, paradoksalno, najviše cijene stariji njemački sustavi naoružanja – upravo oni koje je Bundeswehr već povukao iz upotrebe. Protuavionski tenk „Gepard", koji se koristi pretežito protiv ruskih dronova i krstarećih raketa, navodno važi za „najpopularniji, najefikasniji i najpouzdaniji sustav naoružanja", stoji u dokumentu. Za oklopno borbeno vozilo „Marder", ataše je rekao: „Vrlo popularno borbeno vozilo bez ograničenja“.

Potrebni su i kvantiteta i visokotehnološka oprema

Ipak, iz ovoga se ne može izvući generalan zaključak da bi ubuduće trebalo odustati od modernih, visoko-tehnoloških sustava, smatra bivši general Hans-Lothar Domröse. Stariji sustavi jesu često pouzdaniji u realnim borbenim uvjetima, ali se i dalje mora raditi na modernizaciji za buduće ratne scenarije. „Potrebni su nam i kvantiteta i visokotehnološka oprema", kaže Domröse. Rat u Ukrajini jasno pokazuje koliko će ubuduće biti važna upotreba i obrana od dronova, kao i izviđanje u elektromagnetnom spektru – dakle, u domeni radio-signala i komunikacije.

Jedan od ključnih zaključaka iz Ukrajine, upozorava i zastupnica Zelenih Sara Nanni, jeste da zbog visoke stope otkazivanja opreme mora jednostavno postojati više dostupnih sustava naoružanja: „Ali jasno je i to da više ne možemo razmišljati u kategorijama malih količina, već moramo pretpostaviti da će vozila nakon oštećenja duže vrijeme stajati i morati biti servisirana."