Slučaj Le Pen: Francuska pred političkom neizvjesnošću

Presuda Pariškog kaznenog suda u ponedjeljak (31.3.) u sudskom postupku protiv Marine Le Pen izazvala je političku raspravu u Francuskoj koja daleko nadilazi ovaj konkretan slučaj.

Iako je Marine Le Pen iz desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) osuđena na četiri godine zatvora zbog pronevjere javnih sredstava Europskog parlamenta – od čega dvije godine služi nošenjem elektroničke narukvice i dvije uvjetno – u središtu rasprave nalazi se druga mjera:gubitak pasivnog biračkog prava na pet godina. Ako presuda ostane na snazi, ova političarka, koja trenutno vodi u svim anketama, neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima planiranima za proljeće 2027.

Kolika je bila diskrecijska moć suda?

U svojoj presudi Pariški kazneni sud odlučio je odmah provesti petogodišnju zabranu sudjelovanja na izborima – dakle, prije završetka žalbenog postupka. Takva exécution provisoire (privremena provedba) pravno je dopuštena, ali nije obvezna. Predsjedavajuća sutkinja pozvala se na težinu djela (šteta od preko četiri milijuna eura), organizirani karakter, rizik od ponavljanja i javni interes za zaštitu pravnog poretka. Drugi sud mogao je, u istim okolnostima, donijeti drugačiju odluku.

Jesu li postojali slični slučajevi u prošlosti?

Pronevjera javnih sredstava nije rijetkost u francuskoj politici – brojni visoki političari već su zbog toga bili osuđeni.

Bivši premijer Alain Juppé osuđen je 2004. jer je članove stranke fiktivno zaposlio kao gradske službenike. Dobio je 18 mjeseci uvjetnog zatvora i deset godina zabrane kandidature, što je na žalbenom sudu smanjeno na jednu godinu i stupilo na snagu tek nakon završetka postupka.

Bivši ministar financija Jérôme Cahuzac je 2016. osuđen na tri godine zatvora (kasnije smanjene na dvije godine uz nošenje elektroničke narukvice) i pet godina zabrane obnašanja političkih dužnosti – ali tek nakon završetka sudskog postupka.

François Fillon, kandidat desnice na predsjedničkim izborima 2017., osuđen je 2020. zbog pronevjere javnih sredstava u skandalu "Penelopegate". Dobio je pet godina zatvora (tri uvjetno) i deset godina zabrane kandidature. I ovdje kazna nije odmah stupila na snagu.

Kako politika reagira na presudu?

Iako su mnogi političari suzdržani u izravnim kritikama, nezadovoljstvo presudom, a posebno trenutnim gubitkom pasivnog biračkog prava, itekako je primjetno.

Ministar pravosuđa Gérald Darmanin već je prije izricanja presude upozorio na mogućnost politički motiviranog pravosuđa: "Protiv Marine Le Pen treba pobijediti na izborima, a ne na sudu."

Jean-Luc Mélenchon, vođa radikalno lijeve stranke Nepokorene Francuske, također se kritički osvrnuo na odluku, iako je dugogodišnji protivnik Le Pen. Naglasio je da odluka o političkoj budućnosti političara pripada narodu – a ne samo sudu. Protiv Mélenchona se trenutno također vodi istraga zbog pronevjere sredstava EU-a.

Premijer François Bayrou je bio suzdržan. U Nacionalnoj skupštini je izjavio da je legitimno raspravljati o zakonu i njegovoj primjeni – uz poštovanje neovisnosti pravosuđa. I sam je Bayrou bio optužen za pronevjeru EU sredstava, no u veljači 2024. oslobođen je u prvostupanjskom postupku. Tužiteljstvo je uložilo žalbu.

Kolike su šanse da presuda bude izmijenjena?

Profesorica javnog prava Aurore Gaillet sa Sveučilišta Toulouse Capitole smatra da je potpuno ukidanje presude malo vjerojatno, ali da bi kazna mogla biti smanjena u žalbenom postupku.

Pariški žalbeni sud već je najavio da će donijeti odluku do ljeta 2026., a kasacijski sud, treća instanca u postupku, bi mogao presuditi početkom 2027. To znači da bi Le Pen mogla kandidaturu podnijeti samo nekoliko dana prije izbora – ako do tada ne bude donesena pravomoćna presuda.

Profesorica kaznenog prava Charlotte Schmitt-Leonardy iz Bielefelda smatra da je brzina pravosudnog procesa strateški potez: "S pravomoćnom presudom, izbori bi se odvijali na jasnijim i pravno sigurnim temeljima."

Plan B(ardella) – kakvu strategiju ima RN?

Ako Le Pen ne može sudjelovati na izborima 2027. već postoji potencijalni nasljednik: Jordan Bardella, 29-godišnji predsjednik RN-a i blizak saveznik Le Pen.

Bardella je presudu nazvao "tiranijom sudaca" i pozvao na prosvjede širom Francuske.

Za vikend su planirane velike demonstracije, uključujući skup u Parizu. Cilj: delegitimirati presudu i prikazati Le Pen kao žrtvu političkog procesa.

Međutim, RN pritom puno riskira: strategija može mobilizirati birače, ali i oslabiti povjerenje u pravosuđe.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika