Presuda koja njemačku migracijsku politiku dovodi u pitanje

Za saveznog ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta i novu saveznu vladu to je težak poraz: Upravni sud u Berlinu odlučio je u više hitnih postupaka da su vraćanja tražitelja azila na granici nezakonita. "Odluke su neopozive", priopćio je sud te dodatno pojasnio kako pravno obrazloženje Saveznog ministarstva unutarnjih poslova za pooštrene mjere nije dovoljno. Odluka je pravomoćna.

Tužbu su podnijela dvojica muškaraca i jedna žena iz Somalije. Oni su 9. svibnja vlakom ušli u Njemačku iz Poljske te ih je Savezna policija kontrolirala na kolodvoru u Frankfurtu na Odri. Tamo su izrazili svoju namjeru za traženje azila, no unatoč tome su vraćeni u Poljsku. Sud je utvrdio da je taj postupak bio nezakonit.

Njemačka je, u okviru takozvane Dublinske uredbe Europske unije, obvezna provoditi predviđeni postupak za zahtjeve za azil koji se podnose na njezinu teritoriju. To konkretno znači da se najprije u Njemačkojmora utvrditi koja je država nadležna za provođenje azilnog postupka. Taj tzv. Dublinski postupak morao se provesti u Njemačkoj, navodi sud.

Dobrindt: praksa vraćanja s granica nije dovedena u pitanje?

Iako je Upravni sud u Berlinu proglasio nezakonitim vraćanje troje tražitelja azila na njemačkoj granici, savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) i dalje ustraje na vraćanju nereguliranih migranata s granice.

"Smatramo da postoji pravna osnova i stoga ćemo i dalje postupati na isti način - potpuno neovisno o ovoj pojedinačnoj odluci", kaže političar CSU-a. On je više puta naglasio da je sud donio samo odluku u ovom jednom, konkretnom slučaju, a da nije presudio o praksi vraćanja općenito. Također je naveo da je troje podnositelja tužbe već tri puta pokušalo ući u Njemačku. Sud je, kako je rekao Dobrindt, naveo da obrazloženje za njihovo vraćanje nije bilo dovoljno.

Stoga će, dodao je, naknadno dostaviti detaljna obrazloženja. "Čekamo glavnu parnicu", rekao je ministar. "Riječ je, naime, tek o privremenoj odluci." Dodao je da se njihov pravni stav nije poljuljao, jer je sud kritizirao isključivo obrazloženje, a ne samu mjeru.

Promatrači ukazuju i na to da je sud objasnio kako se toliko dugo dok se ne dokaže koja je zemlja za njih nadležna, podnositelji zahtjeva za azilom mogu zadržavati na granici ili u blizini granice.

No i sam kancelar Friedrich Merz, koji je politiku smanjenja broja azilanata postavio kao jedan od glavnih ciljeva svoje vlade, je zabrinut zbog presude u Berlinu. "Presuda iz Berlina je dodatno ograničila prostor za djelovanje", rekao je Merz. No istodobno je zaključio kako ona "neće zaustaviti" promjenu u njemačkoj politici prema nereguliranoj migraciji. 

Nejasno pravno obrazloženje vlade

Međutim sud u Berlinu je općenito doveo u pitanje argumentaciju nove vlade i ministra Dobrindta kada su u pitanju postupci vraćanja s granice.

"Savezna vlada se ne može pozvati na iznimku od primjene prava EU-a prema članku 72. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), navodeći da iznimno ne mora primjenjivati europsko pravo. Za to bi bila potrebna dokazana prijetnja javnom poretku ili sigurnosti." A te dokaze vlada do sada nije predočila.

U predmetnom postupku savezna vlada pokušala je to opravdati tvrdnjom da je prošle godine četvrtina svih prvih zahtjeva za azil zabilježenih u Europskoj uniji, Norveškoj i Švicarskoj, oko 230.000, podnesena u Njemačkoj. Istodobno je dokazano da je velik broj tih podnositelja zahtjeva registriran u nekoj drugoj zemlji članici EU-a.

No, pred Upravnim sudom Berlinu vlada time nije ostavila jak dojam: „Ostaje nejasno što konkretno iz tih brojki proizlazi za javni poredak ili sigurnost Savezne Republike", navodi se u odluci. Ako vlada time želi pokazati da druge zemlje EU-a zanemaruju svoje obveze, to nije dovoljno da bi se sama mogla pozvati na izvanredno stanje.

„Nije ni navedeno ni inače vidljivo da bi iz tih podataka proizlazila situacija koju njemačke vlasti ne bi mogle svladati i koja bi akutno ugrožavala funkcioniranje državnih sustava i institucija, kao ni kako bi se upravo vraćanja na granici konkretno odrazila na tu situaciju", stoji nadalje u odluci.

Oporba ali i koalicijski partner skeptični

Kritika na račun Dobrindta i njegovog ustrajanja na pravno spornom vraćanju izbjeglica s granica dolazi iz redova oporbe, posebice stranke Zeleni, ali i iz redova koalicijskog partnera demokršćanske Unije CDU/CSU, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). "Ministarstvo unutarnjih poslova nije dovoljno razgovaralo s našim europskim partnerima o ovoj temi, niti je pošlo pravno sigurnim putem kada su u pitanju vraćanja s granice", rekao je unutarnjopolitički glasnogovornik SPD-a Lars Castellucci.

Većina SPD-a ipak podržava oštri kurs prema migrantima koji je pokrenula Dobrindtova socijaldemokratska prethodnica Nancy Faeser.

Povećati broj tzv. sigurnih zemalja?

No bez obzira na konačni ishod pravnog procesa oko troje Somalaca, već ovog tjedna savezna bi vlada mogla usvojiti daljnje pooštravanje zakona o migracijama, ako nacrt Ministarstva unutarnjih poslova do tada bude spreman za usvajanje. Riječ je o dugogodišnjem planu proširenju popisa sigurnih zemalja podrijetla.

Nije iznenađenje što novi ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt planira. Već godinama različite vlade nastoje ubrzati postupke za dobivanje azila tako što definiraju veći broj sigurnih zemalja podrijetla i tako unaprijed mogućnost stjecanja prava na azil svedu na najmanju moguću mjeru. To se već pokazalo uspješnim prije desetak godina kada je Njemačka sve zemlje zapadnog Balkana proglasila sigurnima što je drastično smanjilo broj podnositelja zahtjeva za azilom iz ovih zemalja.

Ako se neka zemlja smatra sigurnom, „pretpostavlja se da stranac iz takve države nije proganjan", stoji u članku 16.a stavku 3. njemačkog Ustava. Time se nadležnim tijelima omogućava da preskoče detaljnu provjeru, pa mogu zahtjev za azil lakše i brže odbiti kao očito neutemeljen.

To utječe i na eventualne sudske tužbe. Postupci u kojima su odbijenice ocijenjene kao očito neutemeljene u prosjeku traju samo 30 do 40 dana, umjesto gotovo 21 mjesec. Prijedlog bi trebao biti popraćen i mjerom prema kojoj izbjeglice u pritvoru radi deportacije ili u tzv. pritvoru za povratak više ne bi automatski imali pravo na odvjetnika.

Time bi se deportacije, kako vjeruju u ministarstvu unutarnjih poslova, vremenski dodatno olakšale. Konkretno se sada radi o Alžiru, Maroku, Tunisu i Indiji.

(ARD)