Presuda Dodiku: Kriv je!

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) izrekao je prvostupanjsku, nepravomoćnu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a u trajanju od šest godina. No, Dodik može ostati na funkciji do izricanja pravomoćne presude.

Prvostupanjskom presudom Dodik je osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH. Bivši direktor Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je optužbi. Strane u postupku imaju pravo na žalbu, nakon čega će biti izrečena pravomoćna presuda. Žalbeni postupak bi mogao trajati do godinu dana.

Dodika se tereti da je potpisao ukaz o stupanju na snagu zakona o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika. Tužiteljstvo BiH smatra da su su tim postupkom prekršeni zakoni, dok obrana ističe da je proces Dodiku politički motiviran.

Pravna tumačenja

Podsjećamo, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Christian Schmidt, poništio je sporne zakone RS-a te izmijenio krivični zakon BiH tako da se radnje koje narušavaju ustavni poredak države tretiraju kao krivično djelo, što je i dovelo do procesa u ovom predmetu.

Dodik i Lukšić, kao i njihovi odvjetnici, nisu u srijedu (26.2.) bili nazočni pri izricanju prvostepene presude, što nije presedan u sudskoj praksi.

Prvostupanjska presuda je nepravomoćna i pravni stručnjak, sudija Vehid Šehić naglašava da se mora sačekati kraj žalbenog postupka prije donošenja zaključaka. „Sudovi donose odluke na osnovu utvrđenih činjenica, a Žalbeno vijeće Suda BiH može potvrditi, ukinuti ili preinačiti presudu“, rekao je Šehić za DW. Dodaje da su politički pritisci prisutni u javnom prostoru, što otežava rad pravosuđa.

Reakcije na presudu: Dodik kaže da nema razloga za zabrinutost

Nakon izricanja presude, Dodik je pred okupljenim pristalicama na mitingu u Banja Luci kazao da „nema razloga za zabrinutost". „Važno je da ste vi uz mene“, obratio se okupljenima. Ispred Skupštine RS-a je drugi dan zaredom upriličen miting podrške entitetskom predsjedniku.

U Banja Luci je u tijeku sjednica Narodne Skupštine RS-a, s koje je izbačen opozicioni zastupnik Nebojša Vukanović koji je oštro kritizirao Dodika i njegove poteze. Skupštini se obratila i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) nazivajući proces protiv Dodika „nakaradnim sudskim postupkom kakav nije viđen u civiliziranom svijetu“.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon presude Dodiku zakazao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije.

Kritičari i opozicija

Banjalučki psiholog i politički analitičar Miodrag Živanović kaže da su reakcije na proces protiv Dodika rezultat dugogodišnje dominacije populizma, koji odvaja političare od interesa građana. „Naši političari su sve dalje od običnog čovjeka, a mitinzi u Banja Luci su karikaturalni primjeri kako su politički 'lideri' postali sami sebi svrha“, rekao je Živanović za DW.

Entitetska opozicija tvrdi da je Dodik „izazvao atmosferu linča i podjela u RS-u“. „Njegova politika zasnovana je na širenju straha i mržnje koja je dovela do toga da proglašavaju izdajnicima sve one koji ne pristaju slijepo ga slijediti“, kaže predsjednik SDS-a (Srpska demokratska stranka) Milan Miličević.

SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) i Tužilteljstvo BiH obaviješteni su o prijetnjama koje su uoči presude Dodiku upućene sutkinji Seni Uzunović.

Međunarodne organizacije

Voditeljica ureda Friedrich Ebert Zaklade u BiH Sarah Hees-Kalyani pozdravlja presudu Miloradu Dodiku „kao korak ka jačanju povjerenja u pravosudni sistem BiH.  „Presuda pokazuje da nitko nije iznad zakona, bez obzira na političke veze, stranačke funkcije ili etničku pripadnost“, rekla je Sarah Hees-Kalyan za DW.

„Međutim, kaznu zatvora Dodik bi mogao lako otkupiti i biti oslobođen od izdržavanja kazne. S obzirom da kazna zatvora ne prelazi godinu dana, sudije su sebi i svim uključenim stranama uštedjele kritično pitanje tko bi ga priveo na izdržavanje kazne“, dodaje voditeljica ureda Friedrich Ebert Fondacije. Ona napominje da se visoki predstavnik sada može pozvati na činjenicu da će se kršenje Ustava, kao i njegovih Bonskih ovlasti, sankcionirati.

„Također je bilo pokušaja političkog uticaja koji su dolazili iz Srbije, Hrvatske i Mađarske kako bi se uticalo na rad suda“, napominje Sarah Hees-Kalyani.

Stephan Raabe, direktor predstavništva Zaklade Konrad Adenauer u BiH smatra da prvostupanjska presuda u procesu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika „predstavlja pravno razjašnjenje u institucionalnom sporu i stoga je od suštinskog značaja za BiH“. On podsjeća da na prvostupanjsku presudu postoji mogućnost žalbe i da bi njeno potvrđivanje u drugostupanjskoj, pravomoćnoj presudi značilo  povlačenje Milorada Dodika iz politike.

„Atmosfera je napeta. Pozadina sudskog postupka je institucionalni sukob koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Očigledno je da to dovodi u pitanje funkcioniranje države“, kaže Stephan Raabe za DW i napominje da su nezavisnost pravosuđa i prihvaćanje sudskih odluka „srž vladavine prava i temeljni stup podjele vlasti u državi“.

Sigurnosne implikacije

Iz RS-a su uoči presude stizale najave radikalnih mjera, od obustave saradnje s institucijama BiH i povratka „izvornom" Daytonskom sporazumu, do samostalnosti RS-a i konfederacije sa Srbijom. Dodik je za ukidanje nadležnosti SIPA-e koja je zadužena za provođenje zakona na cijeloj teritoriji BiH, te za ukidanje nadležnosti Tužiteljstva i Suda BiH. I ranije su najavljivane slične mjere, ali je do sada sve ostalo na riječima. Državni sud, Tužilaštvo BiH i sigurnosne agencije na nivou države formirani su tijekom višegodišnjih reformi uz potvrdu svih nivoa vlasti u BiH i ne mogu biti ukinuti unilateralnim odlukama.

Najave iz RS-a u Federaciji BiH tumače se kao pokušaj rušenja države, zbog čega su podignute mjere sigurnosti. Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak u reakcijama iz RS-a prepoznaje elemente „državnog udara“ i najavljuje hapšenje onih koji bi to pokušali.

Uoči presude, iz sjedišta NATO-a i EUFOR-a u Sarajevu je priopćeno da se neće dozvoliti destabilizacija BiH, te da su oni spremni reagirati ako bude potrebno. Sigurnosni analitičar Vladimir Vučković smatra da BiH „nema ljudske i materijalne potencijale za ozbiljne sukobe" te podsjeća da mir garantiraju međunarodni akteri, uključujući SAD, Rusiju, EU, Njemačku i Veliku Britaniju. On za DW kaže da su kapaciteti EUFOR-a dovoljni da osiguraju mir u BiH.

Geneza sukoba RS-a i visokog predstavnika

Zvaničnici RS-a, predvođeni Dodikom, ne priznaju Christiana Schmidta kao legalnog visokog predstavnika. Govore da nije potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a. OHR, međutim, ističe da Vijeće sigurnosti UN-a ne vrši formalno imenovanje visokih predstavnika već da to čini Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, u skladu s ranijim UN-ovim rezolucijama.

Shodno Okvirnom sporazumu za mir, visoki predstavnik ima ovlasti za nametanje zakona i smjenjivanje zvaničnika koji ne poštuju Daytonski sporazum. Proteklih desetljeća odluke visokih predstavnika imale su ključnu ulogu u stabilizaciji BiH.

U fokusu – Brčko Distrikt BiH

Nakon najava „radikalnih mjera" od strane RS-a, supervizor za Brčko Louis Crishock upozorava da bi ugrožavanje ustavnog poretka BiH moglo dovesti do „preispitivanja Konačne arbitražne odluke za Brčko“. U eventualnom scenariju secesije RS-a Brčko se ranije spominjalo kao potencijalno krizno žarište.

Kako se pregovarači u Daytonu 1995. godine nisu mogli dogovoriti kojem će entitetu pripasti Brčko, arbitražnim procesom utvrđeno je da Brčko bude Distrikt u sastavu BiH koji u teritorijalno-administrativnom smislu presijeca RS na dva dijela.

Profesor ustavnog prava iz RS-a Goran Marković upozorenje supervizora Crishocka vidi kao „pritisak na RS". „Tako je implicitno izgledna mogućnost da Distrikt Brčko bude dodijeljen Federaciji, čime bi se stvorio presedan na koji bi se kasnije bilo tko mogao pozvati s ciljem izmjena Daytonskog sporazuma“, kaže Marković za DW.