Pregovori o novcima: još nema rezultata, ali postoji nada
11. ožujka 2025
Nakon što su Zeleni privremeno odbili predloženi financijski paket demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD), pregovori između triju stranaka su u tijeku. Sinoć su se na nekih sat i pol sastali predsjednik kluba zastupnika stranaka Unije Friedrich Merz (CDU), čelnik bavarskog CSU-a Alexander Dobrindt, šef zastupničkog kluba SPD-a Lars Klingbeil i predsjednice kluba zastupnika Zelenih Britta Haßelmann i Katharina Dröge. Nitko od sudionika nije komentirao sadržaj ili atmosferu sastanka.
Prije tog sastanka vodstvo stranke i zastupničkog kluba Zelenih jasno su dali do znanja da u neće podržati obrambeni i infrastrukturni paket CDU/CSU-a i SPD-a, vrijedan više stotina milijardi eura.
No, Zeleni nisu zatvorili sva vrata za dogovor. Dröge je izjavila da bi sazivanje novog Bundestaga bilo ispravno rješenje. Ako se to ne dogodi, Zeleni su spremni i na brže odluke. Međutim, jasno su poručili: žele temeljnu reformu dužničke kočnice. Ljevica (Die Linke) također je signalizirala svoju potporu tom zahtjevu.
Izvanredna sjednica Bundestaga u četvrtak
Bez planiranog financijskog paketa stranke Unije i SPD bi ostali bez financijske osnove za svoje pregovore o koaliciji, koji bi trebali krenuti od četvrtka (13.3.). CDU, CSU i SPD su se u preliminarnim razgovorima o budućoj suradnji dogovorili da će ublažiti ograničenje zaduživanja kako bi omogućili povećana izdvajanja za obranu, te da će stvoriti poseban fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu, financiran kreditima.
Ustavne promjene trebale bi biti predstavljene u Bundestagu u četvrtak, a stari saziv Bundestaga trebao bi ih izglasati do 18. ožujka.
CDU optimističan, Zeleni skeptični
Političar CDU-a Thorsten Frei je optimističan i smatra da je dogovor sa Zelenima i dalje moguć. "Svjesni smo da se moramo međusobno približiti", rekao je bliski suradnik kancelarskog kandidata Merza. Komentirajući prijedloge Zelenih, rekao je: "Vidim apsolutno mogućnost za pronalaženje zajedničkog rješenja."
Frei je uvjeren da će se osigurati da se planirani infrastrukturni fond koristi isključivo za investicije koje povećavaju vrijednost za državu. "To, naravno, ne uključuje porezne olakšice ili socijalne troškove", naglasio je parlamentarni tajnik Unije.
Zeleni optužuju Uniju i SPD da koriste svoj paket zaduženja kako bi si osigurali financijski manevarski prostor za ostvarivanje predizborna obećanja, poput mirovinskih beneficija za majke, smanjenja poreza u ugostiteljstvu, povećanja naknade za putne troškove i trajnih subvencija za poljoprivredni dizel.
Za Zelene je i dalje nejasno kako bi se iz takve situacije mogao izroditi kompromis. "Dali smo si tjedan dana da vidimo hoće li biti cjelokupnog dogovora", rekao je supredsjednik stranke Felix Banaszak. "Bilo bi dobro da ga postignemo, ali hoće li se to dogoditi, zasad je još nejasno."
Podjela prijedloga kao mogući kompromis?
Zeleni su tražili detaljne prijedloge i osiguranje sredstava za zaštitu klime. Kada je riječ o obrani, inzistirali su na jačoj ulozi obavještajnih službi. Planiraju brzo podnijeti vlastiti prijedlog zakona.
Njihov prijedlog predviđa da se izdvajanja za obranu izuzmu iz ograničenja zaduživanja tek kada premaše 1,5% BDP-a. CDU/CSU i SPD žele povući tu granicu na 1%. Drugim riječima, Zeleni žele da se veći dio obrambenih troškova pokrije iz redovnog proračuna.
Jedan od mogućih kompromisa u aktualnoj debati mogao bi biti razdvajanje prijedloga za infrastrukturu i obranu, budući da su Zeleni kritizirali stranke Unije i SPD jer su ih spojili u jedan zakon.
Ljevica otvorena za pregovore
Ljevica, čiji bi glasovi bili ključni u novom Bundestagu, signalizirala je spremnost na razgovore o ukidanju ili reformi ograničenja zaduživanja. To je potvrdila privremena supredsjednica kluba zastupnika Heidi Reichinnek, koja je podržala stav Zelenih da ne podrže trenutačni prijedlog demokršćana i socijaldemokrata.
Ljevica se protivi značajnom povećanju obrambenih izdataka. No, na pitanje bi li to bila prepreka za njihovo sudjelovanje u reformi ograničenja zaduživanja, Reichinnek je odgovorila da ne mora nužno biti.
"Ako se ograničenje zaduživanja u potpunosti reformira, to će omogućiti ulaganja u stanogradnju, zdravstvo i obrazovanje", rekla je. "Kako će se točno ti resursi koristiti, o tome bi onda odlučivao Bundestag kroz proračun."