Rumunjska: hoće li pobijediti desni ekstremist?

Čini se da u rumunjskoj javnosti nema osjećaja da trenutno proživljava sudbonosne dane. Raspoloženje je više mješavina iscrpljenosti i umora. Ipak, zemlja je na raskrižju.

U nedjelju (4. svibnja 2025.) održat će se jedni od najvažnijih izbora u postkomunističkoj povijesti Rumunjske - predsjednički izbori koji se moraju ponoviti nakon poništenih izbora krajem 2024. Predsjednik u Rumunjskoj ima malo unutarnjopolitičkih, ali zato ima neke vanjskopolitičke ovlasti i utjecajan je glas u zemlji. Po prvi put od pada nacionalno-staljinističke Ceausescuove diktature u prosincu 1989. favorit za tu dužnost je jedan desni ekstremist - bivši nogometni huligan George Simion. Njegov glavni protivnik, Crin Antonescu, simbolizira pak desetljećima dugu bijedu rumunjske demokracije.

Izbori su to kod kojih je samo jedno sigurno: kako god bude, najmnogoljudniju državu jugoistočne Europe, koja je ujedno i najvažniji EU i NATO partner u regiji, čeka krajnje neizvjesna i teška budućnost. I to u situaciji u kojoj Rumunjska proživljava ruski rat protiv Ukrajine intenzivnije od bilo koje druge zemlje EU-a: kao članica Unije koja ima najdužu granicu s Ukrajinom, preko raketa koje opetovano prelijeću njezin teritorij i padanja bespilotnih letjelica Shahed u deltu Dunava pa sve do čestih ruskih provokacija u Crnom moru.

Simulirana demokracija

Priča o tome kako je došlo do aktualnih predsjedničkih izbora čini se napola slučajnom, napola neizbježnom. U studenome 2024. politički šarlatan Calin Georgescu iznenađujuće je pobijedio u prvom krugu tadašnjih predsjedničkih izbora. On je ezoterik, teoretičar zavjere, proruski desničarski ekstremist i apologet pravoslavnog legionarskog fašizma u međuratnoj Rumunjskoj. Važan razlog za to bilo je njegovo vješto korištenje društvenih medija, posebice TikToka, u društvu koje se uvelike odvojilo od javnosti tradicionalnih medija.

Međutim, dublji razlog bila je frustracija rumunjskog društva stanjem u zemlji. Rumunjska demokracija uglavnom je simulirana forma bez sadržaja. Desetljećima zemljom dominiraju političke klike koje među sobom dijele resurse, služe svojoj klijenteli, kontroliraju pravosuđe i druge državne institucije te onemogućuju bilo kakvo odgovorno, budućnosti orijentirano i održivo upravljanje.

Nije to "Rumunjska dobro obavljene stvari"

S jedne strane su postkomunistički socijaldemokrati (PSD), koji se tako nazivaju samo imenom i koji se prezentiraju kao nacionalistički tradicionalisti. S druge strane, tu su Nacionalni liberali (PNL), koji nemaju gotovo nikakve veze s klasičnim političkim i ekonomskim liberalizmom. Treća stranka u savezu je stranka mađarske manjine (UDMR), koja se pretvorila u privjesak mađarskog premijera Viktora Orbana u Rumunjskoj. Tri sile dugo su upravljale zemljom u promjenjivim konstelacijama. Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 2024. formirali su trostranačku koaliciju.

Vrlo negativnu ulogu u sadašnjem razvoju događaja odigrao je i predsjednik Klaus Iohannis, koji je na dužnosti bio od 2014., a podnio je ostavku u veljači 2025. godine. Svojedobno je došao na vlast kao političar koji je obećao dalekosežne reforme za zemlju i "Rumunjsku dobro obavljenog posla". Ali onda se deset godina skrivao u predsjedničkoj palači u glavnom gradu Bukureštu, praktički vidljiv javnosti samo tijekom skupih putovanja i upitnih događaja poput otvaranja golf terena tijekom pandemije koronavirusa.

Isključen iz izbora

Nakon što je "razbijač sustava" Georgescu pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u studenom 2024., izbore je poništio Ustavni sud. Kao razlog navedeno je nezakonito financiranje kampanje i miješanje iz inozemstva u Georgescuovu korist, vjerojatno iz Rusije, iako je dokazano samo kazneno djelo nezakonitog financiranja kampanje. Georgescuu je kasnije, u ožujku 2025., potpuno zabranjeno kandidirati se na ponovno zakazanim izborima.

Zamijenio ga je George Simion, najpoznatiji rumunjski desni ekstremist. 38-godišnjak je svoju političku karijeru započeo s bukureštanskim nogometnim huliganima, kasnije je dospio na naslovnice s nasilnim akcijama protiv rumunjske mađarske manjine, a 2019. osnovao je stranku Savez za ujedinjenje Rumunja (AUR), koja se zalaže za Veliku Rumunjsku koja uključuje Republiku Moldaviju i dijelove Ukrajine.

Na parlamentarnim izborima u studenome 2024. AUR je postao druga opcija po snazi ​​s oko 18 posto. Zajedno s druge dvije stranke, ekstremno desni tabor drži oko 35 posto mjesta u parlamentu.

Veze s Rusijom

Simion je posljednjih godina plijenio pozornost svojim izrazito agresivnim ponašanjem i fizičkim nasiljem u parlamentu. U veljači 2022. fizički je napao jednog ministra za govornicom. U prosincu 2023. u plenarnoj dvorani doviknuo je bivšoj stranačkoj kolegici: "Seksualno ću te napasti, svinjo jedna!" Njegovi videozapisi na TikToku i Facebooku uglavnom su obilježeni tipičnim nasilnim jezikom rumunjskih uličnih kriminalaca. Simion je osumnjičen za povezanost s ruskom tajnom službom FSB i ruskim ultranacionalistima, uključujući ideologa rusko-euroazijskog fašizma Aleksandra Dugina. Zabranjen mu je ulazak u Ukrajinu i Republiku Moldaviju. U aktualnoj predizbornoj kampanji Simion ima puno smireniji pristup kako bi bio prihvatljiv izbor za širi sloj stanovništva. Pozicionira se kao Trumpov pristaša i kao "spasitelj rumunjske demokracije”.

U većini anketa Simion dobiva više od 30 posto. Međutim, ankete u Rumunjskoj su nepouzdane jer se često koriste kao sredstvo političke propagande, a mnogi instituti za ispitivanje javnog mnijenja ne rade neovisno.

Čovjek iz prošlosti

Drugo mjesto u anketama dijele bivši nacionalno-liberalni političar Crin Antonescu (65) i gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan (55), pri čemu je Antonescu malo ispred Dana u većini anketa. Antonescu je zajednički kandidat vladajuće trostranačke koalicije PSD-a, PNL-a i UDMR-a.

Bio je središnja politička figura državne krize 2012., čiji je cilj bio oslabiti borbu protiv korupcije. Neki rumunjski mediji ga ironično nazivaju "čovjekom iz prošlosti koji želi pokrenuti Rumunjsku naprijed", u kontekstu naziva njegovog izbornog saveza "Rumunjska naprijed". Antonescu prvenstveno predstavlja prošlost kao mješavinu klijentelizma i korupcije.

Matematičar u uredu gradonačelnika

Zapravo, Rumunjsku bi mogao unaprijediti gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan, progresivno-liberalni, trenutačno nestranački političar koji se proslavio kao aktivist protiv bukureštanske nekretninske mafije i suosnivač zeleno-liberalne prosvjedne stranke Unija spas Rumunjske (USR). Dan je matematičar i smatra se poštenim, nepokvarenim, ali i ne baš uspješnim u ulozi gradonačelnika, jer se sam suprotstavlja moćnom aparatu. Za razliku od Antonescua, zalaže se za bezuvjetnu podršku Ukrajini.

Dan govori smireno i neuzbuđeno te ga se smatra razboritim, racionalnim i političarem koji izbjegava konflikte i koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rješenjima. Također se smatra da je blizak ljudima i tu je bliskost građanima zapravo i proveo u praksi, na primjer tako što je omogućio slobodan pristup glavnom ulazu u ured gradonačelnika Bukurešta, koji je desetljećima bio zatvoren i otvaran samo za određene svečanosti.

Liberalna kandidatkinja Elena Lasconi, koja je iznenađujuće bila druga na poništenim izborima u studenome prošle godine, ovaj put nema šanse. U međuvremenu je izgubila podršku svoje stranke USR, koja je podržavala Nicusora Dana.

Nedjeljni izbori najvjerojatnije neće biti odlučeni u prvom krugu jer bi za to bila potrebna apsolutna većina koju nijedan kandidat vjerojatno neće dobiti. Stoga će se drugi krug izbora održati 18. svibnja 2025.