Povratak ljudima: Zeleni u potrazi za identitetom

U Njemačkoj ovih dana vladaju neuobičajeno visoke temperature. Sredinom prošlog tjedna temperature u Kölnu i Hamburgu dosegle su čak 37 stupnjeva Celzija. Radio postaje nudile su savjete kako se nositi s vrućinom, ističući da su takvi rani ljetni toplinski valovi rijetki. Razlog tome su, tvrde, klimatske promjene, čiji učinci postaju sve uočljiviji i u srednjoj Europi.

Sada bi zapravo bilo pravo vrijeme da Zeleni u javnoj raspravi zauzmu jasan stav o zaštiti klime – uostalom, borba protiv klimatskih promjena njihova je glavna tema. No, stranka se suočava s unutarnjim problemima. Otprilike dva mjeseca nakon što je izgubila vlast u Berlinu, još uvijek traži svoju ulogu i pravi način interakcije s ljudima u zemlji – pa i s obzirom na trenutačni toplinski val.

Nova uloga u oporbenim redovima

Dvije čelnice parlamentarne grupacije Zelenih u Bundestagu, Britta Haßelmann i Katharina Dröge, predstavile su strateški dokument o tome kako bi njihova stranka trebala djelovati u oporbi. Obje jasno daju do znanja: ovo se ne treba shvatiti kao obračun s bivšim vodstvom stranke.

„Vrlo samouvjereno kažemo: vladanje se isplatilo. Učinili smo zemlju klimatski neutralnijom, pravednijom i progresivnijom. Ali sada Zelenima treba novo pozicioniranje u oporbi“, kaže Katharina Dröge.

Međutim, kada neke vijesti u redovima Zelenih i dalje izazovu veliko uzbuđenje – poput zabrane nove ministrice obrazovanja iz CDU-a Karin Prien da državni službenici koriste „rodnu zvjezdicu" (*) – Britta Haßelmann na to reagira oprezno: „Koga to uopće briga? Za ljude koji su samohrani roditelji, one koji moraju žonglirati između obitelji i posla, a možda si ne mogu priuštiti ni tjedan dana odmora, to nema puno veze s njihovom stvarnošću.“

Izbori kao ključna prekretnica za Zelene

Prijevremeni savezni izbori u veljači bili su prekretnica za ovu stranku, i to u mnogim aspektima: rezultat od samo 11,6 posto osvojenih glasova bio je otrežnjujući, a san o ponovnom ulasku u vladu, ovaj put s konzervativcima i socijaldemokratima, brzo se rasplinuo.

Ključni stranački čelnici, tadašnji vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck te ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, nakon izbora su objavili da se namjeravaju povući iz prvih redova. Habeck sada ima status „običnog" zastupnika u Bundestagu, dok je Baerbock izabrana za novu predsjednicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Službeno će biti inaugurirana u svom novom uredu u rujnu, daleko od političkog Berlina. Podnosi zato ostavku na svoj mandat u Bundestagu i vraća ga stranci.

Zelenima nedostaje osoblja – posebno na istoku

Sada se preostali vodeći ljudi Zelenih žele još više „zbližiti" s građanima Njemačke. Predugo su, tvrde dvije žene na čelu Kluba zastupnika, veliki dijelovi stanovništva Zelene doživljavali kao stranku koja im nešto želi zabraniti. Nes(p)retni zakon o grijanju Roberta Habecka, na primjer, ostavio je tako kod ljudi dojam da ih Zeleni doslovno prisiljavaju na ugradnju skupih toplinskih pumpi i da ih nije puno briga mogu li si to građani priuštiti.

Zato Zeleni sada žele promijeniti stvari i pažljivije slušati što kažu ljudi. Ali to bi moglo biti teško. Zelenima, posebno u istočnoj Njemačkoj, nedostaje osoblja koje može na konkretan način doprijeti do ljudi na terenu. Doduše, stranka trenutačno ima oko 180.000 članova, više nego ikad prije, ali na istoku ih je samo 14.000 – u svih pet saveznih zemalja zajedno. A broj aktivnih članova tamo je još manji.

Još uvijek više vladajuća nego oporbena stranka?

Kada je nova vlada, sastavljena od konzervativaca i socijaldemokrata, odlučila (pre)uzeti bilijun eura novog duga za modernizaciju Bundeswehra i izgradnju novih cesta, škola i željezničkih kolodvora, Zeleni su taj plan podržali.

Uspjeli su ispregovarati dodatnih 100 milijardi eura za zaštitu klime u sljedećih nekoliko godina. Zeleni također nemaju problema s dosljednom podrškom nove savezne vlade Ukrajini u borbi protiv Rusije, kurs koji kabinet želi nastaviti provoditi i ubuduće. Međutim, Toni Hofreiter, bivši šef Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu, u intervjuu za DW naglasio je: "Trebamo odgovore na ozbiljnu nestašicu stambenog prostora u Njemačkoj. Nadalje, suočeni s globalnim krizama - ruskom agresijom protiv Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, prijetnjom demokraciji koju predstavljaju populizam i autokrati te klimatskom krizom – moramo na to znati odgovoriti. Ove krize duboko uznemiruju mnoge ljude."

Zaštita klime trenutačno i nije baš popularna tema

Možda se, kako kaže Katharina Dröge, novi pristup pažljivijeg slušanja građana može kombinirati sa starom jezgrom brenda ove stranke, a to je zaštita klime: „Ljudi pate od vrućine. Moramo zaštititi starije ljude od nje. Od značajnih zdravstvenih rizika. Ipak, zaštita klime ne igra ulogu koju bi trebala igrati“, kaže ona, misleći na novu vladu. Ali ta tema koja se tiče borbe protiv globalnog zatopljenja trenutačno i nije baš popularna u široj javnosti. Ovo su teška vremena za Zelene, bivšu vladajuću stranku u Berlinu.