Posljednje suđenje jednoj pripadnici RAF-a?

Moguće je da će ovo biti jedno od posljednjih velikih sudskih suđenja ljevičarskim teroristima u Njemačkoj, odnosno bivšim pripadnicima „Frakcije Crvene armije" (RAF). U Celleu ovog utorka (25.3.2025.) počinje proces protiv navodne bivše teroristkinje Daniele Klette uz veliki interes medija, kao i uvijek kada se radi o RAF-u.

Radi se o onoj istoj Frakciji Crvene armije, koja je od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća držala tadašnju Saveznu Republiku Njemačku u stanju straha. Prema navodima istražnih organa, RAF je odgovoran za više od 30 ubojstava.

Pljačke transporta novca i supermarketa

U vrijeme dok je RAF bio aktivan, Klette je mogla biti umiješana u bombaške napade na zatvor u njemačkoj pokrajini Hessen, kao i u napad na američku ambasadu u Bonnu – ali o tim nedjelima će se odlučivati u nekom drugom procesu. Ovaj sudski postupak se ne bavi zločinima iz vremena RAF-a.

Umjesto toga, Klette je, zajedno sa svojim istomišljenicima Ernst-Volkerom Staubom i Burkhardom Garwegom, između 1999. i 2016. navodno sudjelovala u pljačkama supermarketa i oklopnih vozila za transport novca,  prvenstveno u sjevernoj Njemačkoj, zbog čega se suđenje upravo tamo i vodi. Pošto je tijekom tih pljački dolazilo i do pucnjave, Klette je optužena i za pokušaj ubojstva.

Staub i Garweg su i dalje u bijegu, dok je Klette uhapšena u veljači prošle godine u Berlinu. Godinama je neometano živjela pod lažnim identitetom u berlinskoj četvrti Kreuzberg.

Pljačke radi preživljavanja

RAF je zvanično raspušten 1998. godine, u pismu koje su vlasti tada ocijenile kao autentično. Ukupno 13 pljački, koje je, prema optužnici, izveo trojac oko Daniele Klette, nije imalo za cilj financiranje novih terorističkih napada, već je, kako se čini, služilo samo za izdržavanje troje ostarjelih „revolucionara". Ipak, kada je u pitanju RAF, njemački istražni i pravosudni organi i dalje su veoma oprezni.

Suđenje se prvobitno trebaloodržati u gradu Verdenu u Donjoj Saksoniji, ali je tamošnji pokrajinski sud ocijenjen kao premali i nedovoljno siguran. Zbog toga je za suđenje privremeno adaptirana bivša konjička dvorana, a do njenog završetka proces će se voditi u Celleu.

Ubojstva političara, sudaca i privrednika

Ovakve mjere podsjećaju na vrijeme kada je RAF izazvao šok u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, posebno 1977. godine. Tada je u zatvoru Stuttgart-Stammheim izgrađena posebna sudnica za suđenje vođama grupe. Ta sudnica se nalazila u  zatvorskom kompleksu, gdje su optuženi već bili pritvoreni.

RAF se, prema vlastitom shvaćanju, smatrao komunističkom i antiimperijalističkom urbanom gerilom i od ranih sedamdesetih godina otvoreno je napadao visoke predstavnike države, privrede i pravosuđa. Tako su, između ostalog, ubili generalnog tužitelje Siegfrieda Bubacka, direktora Dresdner Banke Jürgena Ponta ili glasnogovornika Upravnog odbora Deutsche Bank Alfreda Herrhausena. Ukupno 27 članova RAF-a osuđeno je na doživotnu kaznu zatvora.

„Njemačka jesen"

Sukob između RAF-a i države dostigla je vrhunac u jesen 1977. godine, u događajima poznatim kao „Njemačka jesen". Tada je grupa terorista prvo otela predsjednika Udruženja poslodavaca Hannsa-Martina Schleyera, u pokušaju da oslobodi zatvorene pripadnike RAF-a. Kada je njemačka vlada, na čelu s kancelarom Helmutom Schmidtom (SPD), odbila njihove zahtjeve, palestinski saveznici RAF-a oteli su njemački putnički avion na Majorci.

Avion je nakon višednevnog lutanja Bliskim istokom konačno sletio u Mogadišu, u Somaliji. Tamo je specijalna jedinica tadašnje Njemačke savezne granične policije (GSG 9) oslobodila sve putnike, iako su teroristi prethodno ubili pilota aviona.

Posljedica te operacije bila je samoubistvo, koje su počinili zatvoreni lideri RAF-a u kaznenom traktu Stuttgart-Stammheim. Tom prilikom ubio se i jedan od osnivača RAF-a Andreas Baader. Oteti Schleyer je kasnije pronađen mrtav.

Ipak, država je odnijela pobjedu u borbi protiv RAF-a, koristeći krajnje oštre mjere. Iako je RAF nastavio s ubojstvima i napadima, nikada više nije dostigao svoju nekadašnju snagu.

Borba šačice protiv 60 milijuna

Ipak, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nemali broj mladih zapadnih Nijemaca tajno ili otvoreno je simpatizirao sa RAF-om. U javnosti je istovremeno, posebno kroz medije, stvarana slika prijetnje, koja možda i nije postojala u tolikom obimu. Tako je dobitnik Nobelove nagrade za književnost Heinrich Böll govorio o „borbi šestoro protiv 60 miliona".

U stvarnosti, svih godina postojanja RAF-a je u njegovom užem jezgru aktivno djelovalo ukupno 80-tak osoba.

RAF i dalje ima simpatizere

Čini se da ni Daniela Klette nije promijenila svoje stavove, jer nikada nije osudila postupke RAF, niti se odrekla „revolucionarne borbe". Ne očekuje se da će tijekom suđenja dati bilo kakve izjave ili priznanja.

Neposredno prije uhićenja uspjela je upozoriti jednog od svojih prijatelja. Od tada, uprkos intenzivnoj potjeri, od Burkharda Garwega i Ernst-Volkera Stauba nema nikakvog traga.

U njemačkoj ljevičarskoj ekstremističkoj sceni i dalje postoje simpatije prema RAF-u, a preživjeli članovi grupe često se prikazuju kao mitološke figure. Tako su ispred zatvora u Vechti, u Donjoj Sakosniji, gdje Klette boravi više od godinu dana, povremeno organizirani mali protesti podrške.

Iako RAF odavno više ne postoji - i ne predstavlja nikakvu stvarnu prijetnju - očekuje se da će suđenje trajati dvije godine.