Poljska: Holokaust viđen kroz nacionalne naočale

Usred šume, 120 kilometara sjeveroistočno od Varšave, znakovi pokazuju put prema "mjestu nacionalnog sjećanja". U siječnju 2025. Michael Zev Gordon ponovno dolazi ovdje, u općinu Szumowo, točno na mjesto gdje je njegov djed Zalman Gorodecki u kolovozu 1941. godine ubijen kao jedan od 1500 poljskih Židova. Britanac rođen u Velikoj Britaniji saznao je za to tek prije nekoliko godina iz memoara svoje pokojne bake. Prije se o tome u obitelji nikada nije govorilo.

"Odrastao sam u velikoj tišini, tišini jednako velikoj kao ova sada u ovoj šumi", kaže skladatelj iz Londona. Na brežuljku se vide kameni spomenici koji označavaju masovnu grobnicu. "Otkako dolazim ovamo, osjećam povezanost sa svojim djedom, iako ga nisam poznavao", dodaje on.

Na groblju je Varšavska zaklada "Zapomniane" (Zaboravljeni) postavila drvenu nadgrobnu ploču i stelu s nekoliko imena ubijenih. Od 2014. godine zaklada traži i obilježava manje poznata mjesta masakra Židova na okupiranom teritoriju Poljske tijekom nacističke okupacije. U šumi kod Szumowa ranije je stajao spomenik iz 1970-ih, ali nije sadržavao informacije da su ovdje Židove ubile njemačke trupe.

"Naš rad temelji se na informacijama iz lokalnih zajednica koje nam se obraćaju jer žele odati počast žrtvama Židova. Osjećaju da u lokalnoj povijesti postoji praznina", objašnjava Agnieszka Nieradko, direktorica zaklade Zapomniane. Zaklada je blisko povezana s Rabinskom komisijom za židovska groblja u Poljskoj.

Poljska kao poprište Holokausta

Masovna pogubljenja i pogromi nad Židovima započeli su odmah nakon njemačkog napada na Poljsku 1939. godine. Od lipnja 1941., kada je Njemačka napala Sovjetski Savez i time zauzela sovjetske okupirane istočne teritorije Poljske, njemačke jedinice za specijalne operacije i lokalne pomoćne snage provele su masovne pokolje Židova, u kojima su ponekad sudjelovali i poljski susjedi.

Na okupiranom poljskom teritoriju osnovani su njemački logori za istrebljenje poput Auschwitza, Treblinke, Sobibora, Belzeca, Kulmhofa i Majdaneka. Od gotovo 3,5 milijuna poljskih Židova prije 1939. godine, samo nekoliko stotina tisuća preživjelo je Holokaust – većinom zato što su ih 1940. i 1941. sovjetske vlasti deportirale u Sibir.

Nakon 1945. godine komunistička država preuzela je židovsku imovinu, a fokus povijesne politike bio je na poljskim ratnim žrtvama. Holokaust je igrao sporednu ulogu, iako je pet od šest milijuna Židova ubijenih u Holokaustu stradalo na poljskom teritoriju. Tri milijuna njih bili su poljski državljani.

Broj nežidovskih Poljaka koji su postali žrtve nacista prema procjenama iznosi otprilike dva milijuna. Desetljećima su se sve žrtve nazivale "poljskim građanima". Tek od promjena 1989. godine povijest poljskih Židova više nije tabu tema. 

Auschwitz - simbol ne samo za Židove

Piotr Cywinski, direktor Muzeja Auschwitz u blizini poljskog mjesta Oswiecim, primjećuje rastući interes za povijest Shoahe. Rekordne 2019. godine muzej je posjetilo 2,4 milijuna ljudi. "Veliki dio naših posjetitelja su mladi. A učitelji koji prate te grupe većinom su ovdje bili ranije sami. Stoga razumiju smisao takvog posjeta i znaju kakav učinak to može imati", kaže Cywinski za DW. Dodaje kako su priprema i predznanje o Holokaustu i Auschwitzu danas znatno bolji nego prije 20 godina.

U Auschwitz-Birkenauu, najvećoj njemačkoj tvornici smrti, ubijeno je milijun Židova. Od preostalih 100.000 žrtava, tri četvrtine bili su nežidovski Poljaci. To je također važno mjesto za Poljake, objašnjava Cywinski. "Svaka poljska žrtva ima 20 do 30 potomaka koji njeguju sjećanje. Auschwitz je, dakle, za mnoge Poljake mjesto sjećanja. To je razumljivo i opravdano."

Povjesničar upozorava na "polonizaciju" Holokausta

Ipak, povjesničar Holokausta Jan Grabowski govori o iskrivljavanju povijesti. "Ono što se događa u poljskoj kulturi sjećanja nazivam polonizacijom Holokausta. U povijest ubijenih Židova ugrađuju se poljski sadržaji", kaže poljsko-židovski povjesničar koji radi na Sveučilištu u Ontariju u Kanadi.

Prema istraživanjima poljskog instituta za istraživanje javnog mnijenja CBOS za Krakovsko Jagelonsko sveučilište iz 2020. godine, 50 posto ispitanika u Poljskoj Auschwitz u prvom redu povezuje s poljskim žrtvama, dok 43 posto smatra Auschwitz mjestom Holokausta. 82 posto ispitanika uvjereno je da su Poljaci pomagali Židovima tijekom Holokausta. Polovica ispitanika izjavila je da su Židovi jednako patili kao i Poljaci.

Od 2015. godine 14. lipnja u Poljskoj se obilježava kao Nacionalni dan sjećanja na žrtve njemačkih nacističkih koncentracijskih i logora za istrebljenje. Datum je odabran jer su 14. lipnja 1940. prvi zatvorenici dovedeni u Auschwitz - oko 700 nežidovskih Poljaka. Logor za istrebljenje Židova, Auschwitz-Birkenau, osnovan je tek 1941. godine.

Poljsko mučeništvo u Treblinki

Povjesničar Grabowski ogorčen je zbog stotina križeva u Treblinki, koji su postavljeni kao sjećanje na približno 300 poljskih žrtava radnog logora na tom području. Mjesto se nalazi dva kilometra od logora za istrebljenje, gdje su Nijemci u plinskim komorama ubili 900.000 Židova. Svake se godine tamo održavaju službene komemoracije i katoličke molitve. "Od drugog najvećeg židovskog groblja na svijetu, Treblinka se postupno pretvara u mjesto poljskog mučeništva, što je teško shvatiti", kaže Grabowski.

Od 2021. godine na željezničkoj stanici Treblinka stoji spomenik jednom Poljaku koji je, prema službenoj verziji Pilecki instituta, u ljeto 1942. davao vodu Židovima koji su pristizali i zbog toga bio ubijen od strane Nijemaca. Pilecki institut osnovan je 2017. godine od strane tadašnje nacionalno-konzervativne vlade stranke Pravo i pravda (PiS) kako bi provodio svoju povijesnu politiku.

"Za to da je taj čovjek ubijen zbog svojih djela ne postoje povijesni dokazi. Ono što je povijesno dokumentirano jest činjenica da su žedni Židovi, stisnuti u stočnim vagonima, morali plaćati vodu novcem i dragocjenostima", kaže Grabowski. On smatra da je pretvaranje lika "Poljaka spasitelja" u simbol "negiranje Holokausta".

Grabowski također optužuje liberalno-konzervativnu vladu Donalda Tuska za pasivnost u pitanjima povijesne politike. Iako povijesna politika za razliku od nacionalističko-konzervativne vlade PiS-a (2015.–2023.) više nije u središtu politike, Tusk također nije zainteresiran za ispravljanje manipulacija iz razdoblja PiS-a.

Poljaci i Židovi – težak odnos

PiS je svojom nacionalistički orijentiranom povijesnom politikom često provocirao, primjerice 2018. godine tzv. "zakonom o Holokaustu". Taj je zakon predviđao kaznu zatvora do tri godine za one koji bi Poljacima pripisali sudjelovanje u nacističkim zločinima, uključujući Holokaust. Nakon prosvjeda iz SAD-a, najvećeg političkog saveznika Poljske, zakon je ublažen.

Žestoka rasprava koja je tada izbila u Poljskoj pokazala je koliko je tema Holokausta i poljsko-židovskih odnosa osjetljiva. Međutim, iskrena obrada tih tema trenutno nije na vidiku.

Interes za Holokaust - 80 godina kasnije

Prema Agnieszki Nieradko, potrebno je vrijeme da društvo bude spremno razgovarati o teškim temama. To što se tek sada, 80 godina nakon završetka rata, otkrivaju nova mjesta masakra Židova, dokaz je za to. "Povijesna svijest raste, možda zato što se oni koji se sada time bave ne osjećaju krivima niti ugroženima kada se suoče s poviješću Židova", kaže aktivistica.

U šumi kod Szumowa britanski skladatelj Michael Zev Gordon također stalno traži inspiraciju za svoju glazbu. Njegovo najnovije djelo "A Kind of Haunting", koje će uskoro biti izvedeno u Londonu, a kasnije i u Poljskoj, temelji se na njegovoj obiteljskoj povijesti i predstavlja mješavinu glazbe, memoara i poezije. Prošlost ga je "sustigla", kaže. "Želim ovu priču prenijeti i na svoju djecu. Tako će ona živjeti dalje."