Političarka koja se bori za prava „nevidljivih“

Katrin Langensiepen je kao dijete sanjala o tome da postane tv-reporterka. Ali svi su joj govorili da si to izbije iz glave, jer nitko ne želi na televizijskim ekranima vidjeti osobe s hendikepom. A ovu političarku njemačkih Zelenih u tu skupinu svrstava činjenica da je rođena s jednom rijetkom nasljednom bolešću. Langensiepen je odustala od svog sna o televizijskoj karijeri, ali ne i od vidljivosti u javnosti. Ova 41-godišnjakinja je danas, kako se sama predstavlja, jedina zastupnica u Europskom parlamentu s vidljivim hendikepom. I tamo se bori za prava 80 milijuna osoba s hendikepom koje žive u Europskoj uniji.

Poštanski pretinac izvan dosega

Katrin Langensiepen iz vlastitog iskustva zna gdje su im i kako sve uskraćena. I na svom radnom mjestu se kao osoba s hendikepom susreće s brojnim preprekama. Tako je njezin pretinac za poštu postavljen tako visoko da ga ona ne može dohvatiti. Kada je zatražila da ga postave malo niže da bi iz njega mogla izvaditi svoju poštu, rekli su joj da su pretince posloženi po abecednom redu.

Ova njemačka političarka sudjelovala je u izradi 10-godišnje strategije Europske komisije za jačanje prava hendikepiranih osoba predstavljene početkom ožujka. Njezin cilj je pomoći osobama s hendikepom da uopće postanu svjesni svojih prava i o njima budu informirani, da sami mogu odlučivati gdje će, kako i s kime živjeti, da im se omogući pristup svim područjima života i društva te da se mogu slobodno kretati po Europskoj uniji.

Mukotrpna borba protiv diskriminacije

Borba za prava osoba s hendikepom je uvijek borba protiv diskriminacije, kaže predsjednik Europskog foruma osoba s hendikepom Yannis Vardakastanis. Trenutno oni u mnogim područjima života ne uživaju ravnopravnost - na primjer kada je riječ o mobilnosti u Europskoj uniji. Osobe s hendikepom ne mogu neometano putovati iz jedne članice EU-a u drugu, seliti se iz jedne u drugu zbog posla ili studija jer u svim zemljama nemaju ista prava.

Kada je Katrin Langensiepen tako morala zbog posla iz Njemačke preseliti u Francusku, tamo je od francuskih vlasti morala iznova postaviti zahtjev za status osobe s hendikepom. Nova strategija Europske komisije predviđa, između ostalog, i bolju koordinaciju između pojedinih europskih zemalja.

Zakoni postoje, ali se ne provode u djelo

Njemačka političarka je pritom itekako svjesna činjenica da zakoni koji bi trebali osigurati prava osoba s hendikepom već postoje, ali da su u mnogim zemljama tek mrtvo slovo na papiru. Zato se Europska komisija namjerava u okviru nove strategije izvršiti jači pritisak na članice EU-a da se doista drže onoga što stoji u konvenciji Ujedinjenih naroda o osobama s hendikepom, a što su sve članice potpisale još 2006. godine. Da će sadržaj tog dokumenta provesti u djelo obvezalo se još preko 175 zemalja u svijetu - u mnogima od njih se u svakodnevnom životu to baš i ne primjećuje. Katrin Langensiepen je ipak optimistična. Kaže da se stvari, barem u Europi, kreću u dobrom smjeru - polako, ali u pravom smjeru.