Politika prema zapadnom Balkanu bi trebala ostati konstantna

Od sedam stranaka koje imaju šansu ući u 21. saziv Bundestaga, njih pet u svojim izbornim programima naglašava kako je proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana povijesna nužnost i u strateškom interesu Njemačke. Taj stav su stranke konkretizirale i u svojim izbornim programima.

Aktualna vlada Olafa Scholza je od samog dolaska na vlast prije nešto više od tri godine uspostavila funkciju posebnog vladinog izaslanika za zapadni Balkan koju je obnašao Manuel Sarrazin iz stranke Zeleni. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz u nekoliko je navrata boravio na Balkanu, posljednji put prošlog ljeta kada je u Srbiji s tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao o eksploataciji litija.

Pomaknuli stvari s mrtve točke

U svom izbornom programu SPD se hvali da je tijekom njegovog mandata proces proširenja nakon godina stagnacije pokrenut s mrtve točke. "Politika proširenja EU-a instrument je velike transformativne moći ali i geopolitička nužnost. Mi smo ovu politiku revitalizirali. Ona je bila i jest motor za mir, demokraciju, vladavinu prava i prosperitet u Europi. Želimo nastaviti ovu uspješnu priču i iskoristiti priliku kako bi podržali naše europske susjede i pratili ih u procesu trajne demokratske transformacije. Ali također kako bi se spriječilo druge aktere da zamijene EU. Zalažemo se za brzi prijem država zapadnog Balkana", spominje se u izbornom programu SPD-a bez da se navodi o kojim "drugim akterima" se radi. U razgovorima s predstavnicima SPD-a se spominju Rusija, Kina i Turska.

"Kroz opipljiv napredak u procesu proširenja, kao što je pristup zajedničkom tržištu, ljudi bi trebali osjetiti da se članstvo u Europskoj uniji isplati", navodi se u izbornom programu SPD-a. Misli li se pritom na neku vrstu postupnog ulaska u Uniju?

U sljedećem odlomku se spominju i Ukrajina i Moldavija kojima treba omogućiti put u euroatlantske integracije. No njemački socijaldemokrati su za održavanje standarda kada su u pitanju prepreke za ulazak u EU. "Za nas je jasno da se o demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava ne može pregovarati. Kopenhagenski kriteriji uvijek moraju biti ispunjeni", zaključuje se.

Podrška demokratski procesima i vladavini prava

I dosadašnji partner SPD-a, stranka Zeleni, će se, prema svom izbornom programu, snažno zalagati za proširenje Europske unije. "Proširenje EU-a je uspješna priča i u našem je geopolitičkom interesu. Podržavamo želju država zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije da pristupe EU, pod uvjetom da sve zemlje kandidatkinje zadovolje potrebne kriterije", kaže se u programu. Nadalje se izričito ističe potreba davanja podrške onim snagama u zemljama-kandidatkinjama koje se zalažu za demokraciju i ljudska prava.

"Mi vidimo hrabre i neumorne napore proeuropskih, demokratskih snaga, primjerice u Gruziji, Srbiji i drugim zemljama s perspektivom pristupanja. Podržavamo takve inicijative, koje su ključne za ostvarenje budućnosti ovih zemalja u EU", kažu Zeleni. Nadalje se spominje Armenija koju treba podržati u borbi protiv "ruske destabilizacije". Zeleni vjeruju i u obavljanje pregovora s Turskom oko pristupa u EU no to, kako se navodi, je moguće samo u slučaju "vjerodostojne promjenu kursa na području demokracije, vladavine prava i zaštite manjina".

Mogući sukob na relaciji Kancelarski ured - Ministarstvo vanjskih poslova

Nikola Xaviereff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) upravo ovdje vidi mogući sukob u slučaju da buduću vladu budu formirali demokršćani i Zeleni, što se spominje kao jedna od opcija. "U slučaju da Zeleni nastave voditi Ministarstvo vanjskih poslova, nejasno je hoće li tenzije sa CDU-ovom logikom vanjske politike prema Srbiji rezultirati u novim problemima, kako bilateralno tako i u dizajniranju generalnog pristupa Balkanu i EU proširenju", rekao je Xaviereff za DW. Unija CDU/CSU pragmatičnije gleda na priču oko litija i prosvjeda civilnih društavanego Zeleni.

Također mogući manji partner u nekoj budućoj vladi, Liberalno-demokratska stranka (FDP), nakon SPD-a i Zelenih, treća stranka koja je sudjelovala u radu posljednje vlade, također se snažno zalaže za prijem zemalja zapadnog Balkana uz "ispunjenje Kopenhagenskih kriterija". FDP, koji se snažno zalaže za potrebe gospodarstva pa tako i potrebe gospodarstva za radnom snagom, također želi proširiti tzv. Balkansko pravilo, uvedeno početkom 2016. i preko kojeg je već preko 100.000 radnika sa zapadnog Balkana za potrebe tržišta rada doselilo u Njemačku.

Migracije će, kako kaže Xaviereff, igrati važnu ulogu u odnosima buduće njemačke vlade i zemalja zapadnog Balkana. "Pitanje migracije će biti važno u dva smjera, tj. suzbijanje ilegalne migracije i regrutiranje nisko i visoko-kvalificiranih radnika za potrebe njemačkog tržišta rada", kaže Xaviereff. On ukazuje i na to da će tema ovogodišnjeg Berlinskog procesa, koji ulazi u drugo desetljeće, biti migracijski tokovi.

EU članstvo light?

Kršćansko-demokratska Unija CDU/CSU, politička snaga koja će najvjerojatnije nakon 23. veljače sastavljati vladu, je također za proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana ali primjećuje kako je još mnogo posla ostalo neobavljeno. Pritom se ističe važnost Berlinskog procesa, projekta integracije zemalja zapadnog Balkana koji je prije deset godina pokrenula CDU kancelarka Angela Merkel.

No Unija CDU/CSU u igru uvodi ideju o međufazama pristupa Europskoj uniji. Pri čemu je veće težište na ekonomskoj, a manje na političkoj integraciji. "Pristupanje zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Republike Moldavije u našem je sigurnosnom i geopolitičkom interesu. Stoga predlažemo međufaze za zemlje kandidatkinje koje još ne ispunjavaju sve uvjete za pristupanje, ali hrabro provode reforme koje idu prema članstvu", kaže se u izbornom programu Unije CDU/CSU. Dakle opet neka vrsta EU članstva light, što su kandidatkinje već u više navrata odbacile.

Kako će Unija CDU/CSU taj pristup uskladiti s manjima partnerom, bilo da će to biti SPD ili Zeleni i u čijim rukama će se nalaziti resor za vanjske poslove, ostaje otvoreno.

Xaviereff ističe kako će nova vlada težiti "centraliziranju vanjske politike, gdje će biti manje raskola između Ministarstva vanjskih poslova i kancelara".

AfD i BSW protiv proširenja

Među strankama koje imaju izgleda ući u Bundestag ali malo izgleda da sudjeluju u radu vlade je i stranka Ljevica. Ova stranka se i u prošlosti zalagala za izjednačavanje standarda, pogotovo socijalnih, poput minimalca, na području cijele Europske unije. Time bi se, kako smatraju, smanjila mogućnost iskorištavanja radnika-migranata. "Želimo proširenje Europske unije temeljeno na solidarnosti, što zahtijeva poštivanje socijalnih, ekoloških i demokratskih standarda. Ljevica međutim smatra da bi se upravo iz tih razloga sadašnja EU trebala reformirati kako bi bila spremna za nove članice.

Šanse za ulazak u u Bundestag ima i novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht, koji je proizišao iz stranke Ljevica. Ovaj ljevičarsko-populistički savez u potpunosti odbacuje proširenje EU-a i to objašnjava ovako: "Europskoj uniji neće porasti značaj time što će uvijek iznova primati nove članice. Mi želimo zaustavljanje proširenja EU-a, i to vrijedi i za Ukrajinu, jer bi inače ovaj proces postao vreća bez dna za njemačkog poreznog obveznika".

Ideološki na drugom kraju spektra ali sa sličnim populističkim gledištima je i desničarska Alternativa za Njemačku (AfD). Stranka koja teži izlasku Njemačke iz EU-a se shodno tome protivi i svakom proširenju. Kako stvari sada stoje AfD nema šanse, usprkos tomu što se po broju glasova nalazi na drugom mjestu, postati dio neke buduće vlade.