Kako se odnositi prema AfD-u?

Njemački ured za zaštitu ustavnog poretka nedavno je AfD klasificirao kao „potvrđeno desno ekstremnu" stranku. AfD je protiv toga pokrenuo sudski postupak. Dok sud ne donese presudu, ova njemačka obavještajna služba koja djeluje u unutrašnjosti zemlje neće ponavljati tu tvrdnju. To je uobičajena praksa kada je sudski postupak u tijeku.

Alternativa za Njemačku kao uspjeh slavi to tzv. „obećanje o suzdržavanju" od upotrebe kvalifikacije„potvrđeno desno ekstremna stranka". „Ovo je prvi važan korak ka našem stvarnom oslobođenju i suprotstavljanju optužbama za desni ekstremizam", izjavili su šefovi AfD-a Tino Chrupalla i Alice Weidel. „Borimo se svim pravnim sredstvima protiv ovakve klasifikacije Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka."

Rasprava o zabrani AfD-a

Dvije trećine Nijemaca smatra da su ciljevi AfD-a u suprotnosti s demokracijom, vladavinom prava i ljudskim dostojanstvom. Pitanje kako se odnositi prema AfD-u sve više dijeli njemačko društvo. Ono što nosi poseban konfliktni potencijal za novu vladu kancelara Friedricha Merza je: treba li pred Saveznim ustavnim sudom pokrenuti postupak za zabranu AfD-a? Protivnici zabrane tvrde da bi to dodatno produbilo društvene podjele i da to neće izbrisati deset milijuna birača AfD-a. Pristaše zabrane se pak pozivaju na stav da se neprijateljima demokracije ne smije dozvoliti da ju unište iznutra .

Johannes Kiess, zamjenik direktora Instituta za istraživanje demokracije Else Frenkel-Brunswik u Leipzigu, u intervjuu za DW podržava razmatranje zabrane: „Ako se utvrdi da AfD ne ugrožava demokratski poredak, ostale stranke će se morati i dalje suočavati s njim u parlamentima. Ali, ako se pokaže da je on zaista prijetnja, onda ćemo se i dalje morati baviti društvenom podjelom – ali barem nećemo imati aktera koji tu podjelu svjesno i namjerno potiče."

Kritike na račun odnosa novinara prema AfD-u

Nova procjena AfD-a od strane Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka potaknula je i debatu o tome kako bi mediji u budućnosti trebali izvještavati o toj stranci. Njemačko novinarsko društvo pozvalo je sredstva informiranja da prilagode način izvještavanja i jasnije pokažu da AfD nije obična demokratska stranka.

Josef Holnburger, direktor think-tanka CeMAS (Centar za monitoring, analizu i strategiju), također se zalaže za promjenu medijskog pristupa. Kao primjer navodi predizbornu kampanju za Bundestag: tema migracija bila je nerazmjerno često zastupljena u medijima, iako je AfD stalno tvrdio da se o njihovim temama ne izvještava dovoljno.

„AfD nikada neće biti zadovoljan medijskim izvještavanjem. Zato nema smisla stalno izvještavati o njihovim temama u nadi da će se time umiriti birači AfD-a. Ta stranka će uvijek igrati ulogu žrtve i tvrditi da su njihovi stavovi prikazani negativno, čak i kada im se stalno daje medijski prostor", upozorava Holnburger.

Neuspješno glasanje za kancelara – vjetar u leđa AfD-u?

On također smatra da se važnost AfD ne smije preuveličavati. Kao najnoviji primjer navodi se prvi neuspješni pokušaj izbora Friedricha Merza za kancelara. Opći stav među političarima i novinarima bio je da je 18 navodnih „odmetnika" iz redova demokršćana i SPD-a koji nisu glasali za Merza naštetilo demokraciji i dalo prednost AfD-u.

„To neuspjelo glasanje odavalo je dojam nesigurnosti. Znamo da AfD uvijek pokušava iskoristiti takve trenutke kako bi iz toga izvukao vlastiti politički kapital. Ali, ne znači da svaki problem za dobivanje većine i svaka poteškoća s kojom se suoči njemačka vlada automatski idu u korist AfD-a", kaže stručnjak za desni ekstremizam Holnburger. Politika bi, prema njegovom mišljenju, trebala ponuditi uspješni model demokracije, kao što je to bio slučaj nedavno u Kanadi i Australiji: „Polarizacija može značiti i jačanje  snaga razuma."

Njemačka: „Društvo se miče prema političkom centru"

Adrian Blattner, koji se na sveučilištu Stanford bavi istraživanjem političke polarizacije, analizira SAD, Brazil i Njemačku. Njegova teza je da je u Njemačkoj porasla tzv. „afektivna polarizacija" – dakle, nepovjerenje i antipatija prema osobama suprotnih političkih uvjerenja. Ipak, ta polarizacija nije toliko jaka kao u SAD-u ili Brazilu. Blattner u Njemačkoj prepoznaje dva trenda:

„Danas pristaše SPD-a i CDU/CSU-a imaju znatno pozitivnije stavove jedni prema drugima nego prije 30 ili 40 godina – u tom smislu društvo se u zbližilo i pomaknulo prema političkom centru." Drugi trend: negativni osjećaji prema novim i manjim strankama, poput AfD-a, znatno su porasli. „To postaje problem kada male stranke poput AfD-a naglo porastu i steknu politički značaj – tada jaz više nije na rubu, nego u središtu društva."

Najbolji lijek protiv polarizacije: dijalog i razmjena mišljenja

Istraživački tim sa Stanforda prije tri godine proveo je veliku studiju o metodama smanjenja polarizacije. Najveći učinak izazvala je reklama za pivo: u njoj Britanci sa suprotnim stavovima zajedno grade šank, ali tek kasnije saznaju da razmišljaju potpuno različito.

Blattner za DW pojašnjava: „Amerikanci koji su vidjeli taj video nakon toga su bili znatno manje polarizirani, a učinak je trajao danima." Sličan pristup koristi se i u njemačkom projektu „Njemačka razgovara", koji od 2017. organizira list Die Zeit Online. Ljudi suprotnih stavova vode razgovore. Blattner je analizirao taj projekt za vrijeme izbora 2021. i utvrdio da su sudionici nakon razgovora imali pozitivnije osjećaje prema drugoj političkoj strani. Vjeruje da je konstruktivan dijalog moguć čak i između urbanih birača Zelenih i pristaša AfD-a sa sela.

„I među biračima Zelenih i SPD-a ima onih koji podržavaju strožu migracijsku politiku, a i među AfD-biračima ima onih koji su za klimatske mjere", kaže Blattner. Zato je važno ne generalizirati biračko tijelo bilo koje stranke. „To je opasno, jer jača negativne emocije prema drugima, kontakti se sve više izbjegavaju, predrasude se učvršćuju – i nastaje začarani krug polarizacije. Moramo i u privatnom životu tražiti načine da ostanemo u kontaktu s ljudima koji imaju drugačije političko mišljenje – čak i kad to boli."

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika