Pet godina nakon smrti Georgea Floyda: što je BLM-om?

Tamo gdje je nekoć na asfaltu blistao jarko-žuti natpis "Black Lives Matter" (Crni životi su bitni), danas ponovno prolaze kolone automobila. Republikance u američkom Kongresu smetao je taj natpis, pa je u ožujku na kraju uklonjen. Keyonna Jones stoji usred nekada slavne 16. ulice u Washingtonu. "Osjećam zahvalnost, preplavljena sam osjećajima i razočarana – ali istovremeno i osnažena", kaže ova umjetnica za DW.

Prije otprilike pet godina, u jednoj noćnoj akciji, zajedno s drugim umjetnicima, ispisala je golema slova na asfaltu. Tek u zoru, kada su prolaznici zastajali i željeli pomoći, shvatila je da je postala dio nečega većeg. "U roku od 24 sata natpis se mogao vidjeti posvuda u svijetu. To me ispunilo i dalo mi snagu", kaže ona. "Tako nastaje promjena."

Zbog ubojstva Georgea Floyda prosvjedi diljem svijeta

Promjena koju Keyonna Jones želi jest pravda. Jer točno prije pet godina je Afroamerikanac George Floyd umro tijekom brutalne policijske kontrole – ugušen pod koljenom policajca. Njegova borba za život trajala je nešto manje od devet i pol minuta, precizno dokumentirana kamerom mobitela. U više navrata čulo se kako Floyd govori: "Ne mogu disati."

Video iz Minneapolisa obišao je svijet. Ubrzo su stotine tisuća ljudi izašle na ulice prosvjedujući protiv rasističkog policijskog nasilja i zahtijevajući reforme. Pokret "Black Lives Matter" postao je vjerojatno najveći prosvjedni pokret u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.

Konačno u fokusu: policijsko nasilje

Floydova smrt izazvala je snažan odjek i izvan SAD-a. Od lipnja 2020. diljem svijeta održavali su se prosvjedi – premda s različitim naglascima. Aktivisti u Brazilu i Kolumbiji iskoristili su BLM-pokret kako bi ukazali na rasističko policijsko nasilje protiv autohtonih i afro-latinoameričkih zajednica.

U Europi je BLM-pokret, posebno u Njemačkoj, Danskoj i Italiji, uspio mobilizirati desetke tisuća ljudi. Prosvjedi su pokazali da postoji "rastuća svijest o problemu", objašnjava za DW glasnogovornik Inicijative crnih ljudi u Njemačkoj Tahir Della.

"Smrt Georgea Floyda doista se može smatrati prekretnicom", kaže za DW i pravnica Laila Abdul-Rahman, koja na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu istražuje policijsko nasilje. I u Njemačkoj je BLM znatno pridonio oblikovanju javne rasprave. "Diskurs se sada vodi drugačije, i u znanosti."

Pet godina kasnije – obećanja treba ispuniti

Pet godina kasnije, nakon prvotne nade, mnogi osjećaju i razočaranje. "Još uvijek nismo vidjeli sve promjene koje su tada bile obećane ljudima", kaže u razgovoru za DW Robert Samuels, suautor knjige "His Name Is George Floyd" ("Njegovo ime je George Floyd"). "SAD nije uspio trajno i aktivno raditi na tome da postoji jednakost i da svi imaju jednake šanse."

Tahir Della pak govori o nazadovanju. Jedan od glavnih problema, kaže, jest to što "ne uspijevamo voditi stvarnu raspravu o rasizmu, jer imamo vrlo usko shvaćanje rasizma".

Razočaranje se odražava i u anketama: dok je 2020. godine još 52 posto Amerikanaca vjerovalo da će novi fokus poboljšati život crnih ljudi, prema istraživanju instituta Pew Research Center, pet godina kasnije slika izgleda drugačije. Samo 27 posto kaže da je došlo do pozitivnih promjena. 72 posto ne vidi nikakvo poboljšanje.

Trumpove uredbe – korak unatrag za BLM

To bi moglo imati veze i s politikom Donalda Trumpa: nedugo nakon što je preuzeo dužnost američki predsjednik je naredio ukidanje svih programa za promicanje raznolikosti, uključivosti i jednakosti (DEI) u saveznim organima vlasti. Također su tvrtke i sveučilišta bili pod pritiskom da ukinu smjernice za podršku ugroženim skupinama na sveučilištima. Osim toga, Trump želi potisnuti nastavu o rasizmu i socijalnoj pravdi – ako treba, i uskraćivanjem državnih sredstava.

Neprofitni projekt "Mapping Police Violence" iznio je alarmantne brojke: u SAD-u je 2024. najmanje 1.260 ljudi umrlo u policijskom pritvoru. To je više nego ikada u posljednjih deset godina, a nerazmjerno mnogo njih su crni ljudi. I Keyonna Jones kaže da je u posljednjih pet godina izgubila šest bliskih prijatelja iz svoje četvrti – zbog pucnjava ili policijskog nasilja.

Koliko je ljudi širom svijeta postalo žrtvama rasističkog policijskog nasilja i jesu li se brojke promijenile, teško je procijeniti. Prema izvješćima organizacija za ljudska prava, mnogi se slučajevi ni ne prijavljuju. U Brazilu, primjerice, policajci "još uvijek ubijaju ljude koji ne predstavljaju prijetnju – uglavnom mlade crne ljude – u uvjerenju da će ta ubojstva rijetko biti istražena ili kazneno gonjena", piše Amnesty International u izvješću koje je posljednji put ažurirano 2024.

"Preživljavanje nije ništa novo"

Unatoč svemu, kaže Robert Samuels, bilo je i pozitivnih promjena. Način na koji se govori o rasizmu temeljito se promijenio. Najmanje 16 američkih saveznih država zabranilo je policijsku metodu koljena na vratu – upravo onu koja je Georgeu Floydu odnijela život. Također, višegodišnje rasprave o kontroverznim logotipima i imenima nogometnih timova odjednom su riješene u svega nekoliko tjedana.

A umjetnica Keyonna Jones novi mandat Donald Trump komentira riječima: "Crni ljudi su naučili preživljavati cijeli život – stoljećima i desetljećima." I ističe: "Odrasla sam na jugoistoku Washingtona D.C., u četvrti koja je često zaboravljena i zanemarena. Priča o preživljavanju za mene nije ništa novo. Zato me ne potresa previše kad netko novi dođe na vlast."