Olaf Scholz: bitka za Kancelarski ured

 Bilo je to u rujnu 2024. kada je političar Socijaldemokratske stranke (SPD) Olaf Scholz u intervjuu za berlinske novine "Tagesspiegel" na pitanje što se nada da će jednog dana biti zapisano u povijesnim knjigama o njegovom kancelarskom mandatu, odgovorio kratko i suhoparno: "Mislim da treba biti oprezan s političarima koji o tome razmišljaju prije ili tijekom obnašanja dužnosti."

Ovaj 66-godišnjak je sada možda već počeo razmišljati o tome. Njegova koalicijska vlada SPD-a, Zelenih i Liberalne stranke (FDP) je pala, pa će se prijevremeni izbori održati 23. veljače 2025. godine. U anketama SPD daleko zaostaje za konzervativnom Demokršćanskom unijom (CDU/CSU) i djelomično desničarskom ekstremističkom Alternativom za Njemačku (AfD). Ako Scholz ne uspije preokrenuti trend, imat će najkraći mandat bilo kojeg njemačkog kancelara u posljednjih pet desetljeća. 

Stoički optimist

Ali Olaf Scholz cilja na pobjedu. Jednako nepokolebljiv kao što se natjecao na saveznim izborima 2021. - i pobijedio. I tada je SPD tijekom predizborne kampanje imao oko 15 posto, a Scholza su ismijavali zbog njegovog stoičkog optimizma. Tada je CDU napravio jednu grešku previše i socijaldemokrati su iznenađujuće izbili na prvo mjesto. Scholz nas na to uvijek iznova podsjeća u izbornoj kampanji 2025. godine. Ali ovoga puta nema znakova da se trend mijenja. 

SPD želi poentirati klasičnim socijaldemokratskim temama. Obećava sigurnu mirovinu, financijsko olakšanje obiteljima i osobama s prosječnom plaćom te pristupačnu zaštitu klime. Slabu privredu treba oživjeti i popustiti dužničku kočnicu koja zabranjuje daljnje novo zaduživanje države. Državi su potrebni “prihodi od kredita”, kaže Scholz. U vanjskoj politici obećava razboritost, posebice u pogledu isporuka oružja Ukrajini. 

Olaf Scholz bio je kancelar samo tri mjeseca kada je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. Od tada se postavlja pitanje kako Njemačka može vojno podržati Ukrajinu, a da sama ne bude uvučena u rat. Scholz je na to pitanje uvijek odgovarao tako da mu se moglo predbaciti i oklijevanje. On sam to naziva razboritošću. Rat je imao i ima posljedice: energetsku krizu, inflaciju, privredni kolaps. Tome su pridodani europski spor o azilu i neviđeni izborni uspjesi desničarskih ekstremista. Vjerojatno nikada prije se savezna vlada nije morala boriti s toliko problema u isto vrijeme kao koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a.

Semafor koalicija: Stalna javna rasprava

Tzv. koalicija Semafor bila je savez dviju lijevih stranaka (SPD i Zelenih) i ekonomski liberalne stranke (FDP). Nastala je iz potrebe pronalaženja parlamentarne većine. Političke proturječnosti nisu se mogle dugo premostiti. Uz stalne svađe, koalicija je uspjela postati najnepopularnija vlada koja je ikad postojala u Saveznoj Republici.

Ali čak ni gubitak povjerenja među stanovništvom čini se da nikada nije impresionirao Scholza. Također ni to da je on sam postao krajnje nepopularan kancelar. Njegov moto je: uzeti u obzir rezultate anketa, ali ih ne komentirati niti na njima temeljiti svoju politiku. I uvijek isticati da je sve moguće.

Podmladak, odvjetnik, ministar pa predsjednik vlade

Kancelarsko mjesto za Scholza je bila kruna njegove desetljećima duge političke karijere. Ona je počela članstvom u omladinskoj organizaciji SPD-a (Jusos), gdje je kao zamjenik predsjednika nije zastupao ni radikalne socijalističke niti antikapitalističke teze. Od njegovog pristupanja SPD-u kao školarca 1975. do izbora za Bundestag 1998. godine prošlo je mnogo godina, tijekom kojih je Scholz naučio mnogo o tome kako funkcioniraju privreda i neovisno poduzetništvo kao odvjetnik specijalist za radno pravo u vlastitom odvjetničkom uredu u Hamburgu. To je ostavilo traga na njemu. Nakon toga ga više nije zanimala ljevičarska politika. 

Svoje političke vještine stekao je kao senator za unutarnje poslove Hamburga, kao savezni ministar rada u prvoj velikoj koaliciji pod vodstvom kancelarke Angele Merkel i konačno kao dugogodišnji prvi gradonačelnik Hamburga. “Tko od mene traži vodstvo, dobit će ga”, tim je riječima 2011. preuzeo dužnost u Hamburgu. Godine 2018. vratio se u Berlin kao savezni ministar financija i vicekancelar u još jednoj velikoj koaliciji pod vodstvom kancelarke Angele Merkel.

"Šolzomat"

Od velike važnosti su bile godine 2002. do 2004. kada je bio glavni tajnik SPD-a uz tadašnjeg kancelara Gerharda Schrödera. Iz ovog vremena dolazi i neologizam koji zapravo puno govori o njemu. Hamburški magazin "Die Zeit" je od riječi "Scholz" i "Automat" napravio kovanicu "Scholzomat" jer se glavni sekretar praktički izražavao samo tehnokratskim frazama. Kao automat (mašina) čiji je posao nepokolebljivo i bez emocija "prodavati" politiku.

Scholz se nikada nije riješio imidža dosadnog i nezabavnog birokrate. Sam sebe je vidio kao pragmatičara koji se nije volio isticati. Nije čovjek od velikih riječi, već netko tko govori samo onoliko koliko je prijeko potrebno. Netko tko pokušava raditi što tiše i učinkovitije. 

SPD ga nije želio za čelnika stranke

Olaf Scholz je tek kasno naučio da je u politici riječ o tome da se stavi sebe i svoju poruku u središte pozornosti i da se to dobro "proda". To se prvi put moglo vdijeti kada su kandidati SPD-a za predsjednika stranke bili na turneji po Njemačkoj u jesen 2019. 

Djelovao je emotivnije, pristupačnije i nadasve susretljivije, ali - kao i obično, samouvjeren - nije skrivao da smatra da ima najveće šanse za mjesto predsjednika SPD-a. Bio je jako iznenađen što je izgubio od daleko nepoznatog, lijevog političkog dvojca.

Od gubitnika do kancelarskog kandidata

Ovo je još jednom pokazalo za što je Scholz sposoban: otkačiti stvari i krenuti dalje. Usredotočio se na svoj rad u vladi kao ministar financija i suzdržao se od bilo kakvih napada na politički neiskusni dvojac na čelu SPD-a.

Njegova je lojalnost bila nagrađena. Čelnici SPD-a proglasili su ga svojim kandidatom za kancelara u kolovozu 2020., znajući da sami ne dolaze u obzir na to. Scholz je imao političko iskustvo. Tijekom pandemije koronavirusa poentirao je i kao ministar financija brzim djelovanjem i davanjem zajmova i financijske pomoći.

Šutljivi kancelar

Reći samo onoliko koliko je neizostavno potrebno, pri tome je ostao čak i kao kancelar - a nije shvatio da ovaj posao zahtijeva mnogo više komunikacije. Šef vlade koji šuti čak i u najvećim krizama i koji prerijetko nalazi prave riječi - to se nije svidjelo građanima.

Njegov nizak rejting popularnosti naveo je neke u SPD-u da razmisle bi li stranci bilo bolje da ide na savezne izbore 2025. s ministrom obrane Borisom Pistoriusom na čelu. Pistorius je mjesecima bio najpopularniji njemački političar u anketama. Ipak Scholz nije dozvolio da mu se oduzme kandidatura.