Od Potočara do Berlina

Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, najtežeg zločina počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata, delegacija preživjelih, političara i aktivista iz Bosne i Hercegovine boravila je u Berlinu s jasnom porukom: Europa ne smije zaboraviti. Tijekom trodnevne posjete, organizirane u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta (FES), delegacija je razgovarala s visokim njemačkim dužnosnicima, predstavnicima civilnog društva i novinarima, te posjetila medijsku kuću Deutsche Welle.

Program je okupio predstavnike udruženja žrtava, političkih struktura i akademske zajednice, sa ciljem da se podsjeti na odgovornost europskih institucija, ali i potrebu za institucionalnim, zakonskim i obrazovnim odgovorom na poricanje genocida i pokušaje povijesnog revizionizma.

„Sjećanje ne smije ostati samo u Potočarima“

Glavna poruka svih govornika bila je jasna: sjećanje na genocid mora postati dio šire europske svijesti i obrazovanja.

„Moramo se pobrinuti da dan sjećanja na genocid u Srebrenici ne padne u zaborav“, poručio je Adis Ahmetović, zastupnik SPD-a u Bundestagu. „Još uvijek ima preživjelih, još uvijek ima ljudi koji mogu govoriti i svjedočiti. Dokle god je tako, trebamo raditi na tome da se taj dan uključi u obrazovni sustav, institucije i sveučilišta. Kroz Konferenciju ministara obrazovanja treba se omogućiti da genocid u Srebrenici postane dio redovne nastave u svim njemačkim pokrajinama, uz Holokaust, Ruandu, Buču i Irpin.“

Njegove riječi su snažno odjeknule među članovima delegacije, posebno zato što se u Bosni i Hercegovini sjećanje na genocid sve više suočava s političkim negiranjem, pritiscima i pokušajima brisanja historijskih činjenica.

Glavna i odgovorna urednica DW-ovog programa za Europu, Adelheid Feilcke, istakla je ulogu medija: „Kao medij imamo posebnu odgovornost. Moramo dokumentirati, objašnjavati i izvještavati o onome što se tada dogodilo, kako bi mlađe generacije mogle razumjeti prošlost. Ali i da pokažemo pravce ka mirnoj i zajedničkoj budućnosti.“

Sličnu poruku uputila je i Sarah Hees-Kalyani, predstavnica FES-a iz Sarajeva: „Njemačka bi mogla biti primjer cijeloj Europi kada je riječ o kulturi sjećanja. Ako želimo spriječiti buduće zločine, moramo o prošlima učiti. Srebrenica mora biti prisutna u obrazovanju, ne samo u regiji, nego širom Europe.“

Bez istine nema pravde, a bez pravde nema pomirenja

Snažnu poruku s konferencije u Berlinu uputila je Munira Subašić, predsjednica udruženja „Majke Srebrenice", koja je godinama neprekidno svjedokinja i glas žrtava:

„Često se govori o pomirenju. A mi se pitamo: s kim da se mirimo? Mi se nismo svađali. U Srebrenici je počinjen genocid. Neko mora odgovarati. Neko mora priznati istinu. Bez toga nema pravde. A bez pravde nema povjerenja – i samim tim ni pomirenja. Ne znam kome da oprostimo. Nitko nam još nije pružio ruku isprike."

Potpredsjednik Republike Srpske, Ćamil Duraković, podsjetio je na važnost međunarodne političke podrške: „Podrška Njemačke prilikom izglasavanja rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini UN-a prošle godine bila je od izuzetnog značaja. Njemačka je uvijek bila partner koji razumije važnost cjelovitosti BiH i mira u regiji. Njihova politička podrška je dragocjena, posebno u vremenu kada je ta cjelovitost pod prijetnjom.“

Poseban fokus stavljen je i na ulogu Memorijalnog centra u Potočarima, čiji opstanak sve više ovisi od međunarodne pomoći. Sudionici su upozorili da se sredstva smanjuju, a prioriteti međunarodne zajednice pomjeraju, što otvara prostor radikalnim narativima.

„Sjećanje ne smije biti marginalizirano zbog drugih globalnih kriza. Ako ne investiramo u istinu, investirat će oni koji je poriču“, čulo se tijekom rasprava.

Test za Europu: djelovati, a ne samo suosjećati

Damir Arnaut, veleposlanik BiH u Berlinu, istakao je da kultura sjećanja u Njemačkoj nudi čvrsto uporište: „Njemačka je primjer zemlje koja je izgradila zdrav odnos prema vlastitoj prošlosti. Zato imamo sugovornike koji razumiju važnost sjećanja na Srebrenicu.“

Gosti iz BiH, kako kažu, nisu došli u Berlin po suosjećanje, već po konkretne mjere: zakone protiv negiranja genocida, stabilna sredstva za obrazovne i memorijalne projekte, te snažan europski stav protiv secesionističkih prijetnji u BiH.

Kako je poručeno na kraju posjeta, ova godišnjica ne smije biti tek formalno prisjećanje – već poziv na akciju i test europske odgovornosti prema istini, pravdi i budućnosti u kojoj se zločini poput Srebrenice više nikada ne smiju ponoviti.

Ovaj članak je dio serijala koji DW objavljuje povodom tridesete godišnjice genocida u Srebrenici.