Novi francuski zatvor maksimalne kontrole
3. kolovoza 2025
Zidovi visoki nekoliko metara, pojedinačne ćelije pod stalnim nadzorom, komunikacija s posjetiteljima isključivo kroz neprobojne staklene pregrade: u Vendin-le-Vieilu, malom gradu 200 kilometara sjeverno od Pariza, prošlog je tjedna počeo s radom prvi zatvor visoke sigurnosti u Francuskoj. Čak je i vojska bila mobilizirana kako bi se neki od posebno opasnih zatvorenika prevezli u nove ćelije.
Kaznionica Vendin-le-Vieil, sa svojih 450 kamera za nadzor, trebala bi postati središnja točka u borbi protiv organiziranog kriminala i dio je šire reforme kojom Francuska kreće u još žešću borbu protiv kriminala povezanog s drogom. Cilj je potpuno prekinuti svaku komunikaciju posebno opasnih vođa kriminalnih mreža s vanjskim svijetom. Ministar pravosuđa Gérald Darmanin taj projekt naziva „radikalnom promjenom u sustavu izvršavanja kazni“.
Francuska u ratu protiv droge
Francuska se suočava s ozbiljnim sigurnosnim problemom: u gradovima poput Marseillea, Toulousea ili u predgrađima Pariza, ali i u malim seoskim mjestima, eskalira nasilje među narko-bandama. Državno odvjetništvo upozorava na razvoj događaja koji bi mogao izmaknuti kontroli: sve se češće i malodobnici koriste kao kuriri ili plaćene ubojice, često se dragovoljci nađu preko društvenih mreža.
Novinar i autor Jean-Marie Magro istraživao je prisutnost organiziranog kriminala u Marseilleu. „Postoje četvrti na sjeveru grada u kojima je rat narko-bandi, o kojem govori odvjetništvo, sasvim stvaran", rekao je za DW. „To se, primjerice, vidi po nadzornim postajama koje bande postavljaju na ulici ‚svog‘ kvarta." Također se vidi i da je nasilje sve više „normalno". Statistike u 2024. govore o 367 slučajeva ubojstava ili pokušaja ubojstava povezanih s drogom u čitavoj Francuskoj – sa 110 mrtvih i 341 ranjenom osobom. Oko četvrtina počinitelja bila je mlađa od 20 godina.
Užas francuskih zatvora
Istovremeno, francuski zatvorski sustav je već premašio svoje granice. Francuska je među državama s najvećom prenapučenošću zatvora u zapadnoj Europi. U nekima od više od 180 zatvora stopa popunjenosti prelazi 150 posto. Europski sud za ljudska prava više je puta osudio Pariz zbog „neljudskih uvjeta u zatvorima". Mnogi su zatvori ne samo prenapučeni, već i stari i vlažni. Plijesan, štakori i žohari – sve je to prije pravilo nego iznimka.
No zatvori ne predstavljaju slabost samo iz očišta ljudskih prava, nego nisu ni sigurni: vođe kriminalnih bandi često i iz zatvora upravljaju svojim poslovima – preko mobilnih telefona koji im stižu dronovima ili uz pomoć odvjetnika i korumpiranog zatvorskog osoblja.
U proljeće 2025. nasilje je dosegnulo novu razinu: u nekoliko francuskih gradova naoružane skupine s automatskim oružjem napale su zatvore – navodno kako bi zastrašile suparničke zatvorenike i izvršile pritisak na pravosudni sustav.
Vendin-le-Vieil: zatvor maksimalne sigurnosti
Novi objekt u Vendin-le-Vieilu, na sjeveru regije Pas-de-Calais blizu Belgije, predviđen je za oko 100 zatvorenika i trenutno se smatra najsigurnijim zatvorom u Francuskoj. Arhitektura i organizacija temelje se na ozloglašenim američkim zatvorima tipa Supermax i talijanskom antimafijaškom modelu carcere duro („strogi zatvor").
Zatvorenici su smješteni u pojedinačne ćelije, imaju samo jedan sat dnevno za boravak na otvorenom i to u malim skupinama. Komunikacija je strogo nadzirana: telefonski pozivi dopušteni su samo dva puta tjedno, po dva sata, a posjeti isključivo kroz staklene pregrade. Nakon svakog posjeta zatvorenici se moraju potpuno skinuti radi sustavnog pretresa. Cilj je spriječiti svaku mogućnost kriminalnog djelovanja i iz zatvora.
Opet i "Papillon”?
Na sjevernoj obali Južne Amerike, u francuskom prekomorskom teritoriju Gvajani, Pariz planira još jedan zatvor visoke sigurnosti za do 500 kriminalaca. Planirano mjesto kod Saint-Laurent-du-Maronija nalazi se u prašumi, blizu povijesnog „Đavoljeg otoka“ – ozloglašenog kolonijalnog zatvora do 1938. godine, svjetski poznatog iz romana „Papillon“ Henrija Charrièrea.
Ministar pravosuđa Darmanin izjavljuje kako želi „trajno ukloniti kriminalne vođe s matičnog teritorija“. Organizacije za ljudska prava i politička oporba upozoravaju na stvaranje „francuskog Guantánama“.
Zatvorski projekti su skupi: s oko 250 čuvara za 100 zatvorenika u Vendin-le-Vieilu operativni troškovi – uz gradnju – znatno su veći od troškova uobičajenih zatvora. Korisnost ostaje sporna. Kritičari upozoravaju na dugoročne psihičke posljedice izolacije i ocjenjuju posebno redovite pretrese do gola kao nerazmjerne. Tehničke mjere poput ometača signala za mobilne telefone, sustava za obranu od dronova i čestih provjera ćelija mnogima se čine kao bolje alternative.
Ima li izbora?
No ostaje činjenica: u toj zemlji trgovina drogom upravo buja. U 2024. godini u Francuskoj je zaplijenjeno 47 tona kokaina – više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. Dok mnogi dileri dolaze iz socijalno ugroženih slojeva, često s migrantskom pozadinom, konzumenti se nalaze u svim društvenim klasama.
U europskom usporedbi Francuska sa svojim novim režimom zatvora visoke sigurnosti ide vlastitim putem. Dok se u Njemačkoj ili Nizozemskoj koriste sigurnosne ćelije i intenzivan nadzor, ali se ne prekida sustavno kontakt s vanjskim svijetom, Francuska se sada oslanja na najrestriktivnije modele u svijetu. Vlada taj smjer obrazlaže time da u zatvorima već sad ima oko 600 dokazano ekstremnih slučajeva kriminalaca kod kojih su se sve druge mjere pokazale neuspješnima.
Medijska parada kod otvaranja novog zatvora uklapa se i u širu političku računicu Pariza: ministar pravosuđa Darmanin smatra se mogućim konzervativnim kandidatom na predsjedničkim izborima 2027. Zatvori visoke sigurnosti također su signal sve većem broju birača koji očekuju odlučniji odgovor države na nasilje i organizirani kriminal.