Novi borbeni zrakoplov: Merz i Macron trebaju izgladiti spor

S procijenjenom vrijednošću od najmanje 100 milijardi eura „Budući borbeni zračni sustav“ (Future Combat Air System, FCAS) predstavlja najskuplji pojedinačni vojni projekt u Europi. Cilj je da se od 2040. novi europski borbeni avion integrira s flotom dronova kojima se upravlja putem europskog obrambenog „oblaka“ (Cloud).

„To je prije leteći borbeni sustav“, kaže njemački stručnjak za sigurnost Christian Mölling u intervjuu za DW. Cilj je veća neovisnost od SAD-a i njegovog borbenog zrakoplova F-35 s tehnologijom nevidljivosti.

Međutim, upravo oko samog aviona vodi se spor između uključenih tvrtki: Dassaulta u Francuskoj i Airbusa u Njemačkoj i Španjolskoj.

Pritisak francuske tvrtke

Spor je toliko eskalirao da su se sada morali uključiti čelnici država: predsjednik Emmanuel Macron i kancelar Friedrich Merz se ovoga četvrtka (28.8.) sastaju na zajedničkoj večeri, na kojoj će razgovarati o temama sutrašnjeg sastanka njemačko-francuskog Vijeća za sigurnost i obranu u južnofrancuskom Toulonu. Riječ je o konzultacijama francuske i njemačke vlade, na kojima će biti riječi i o novom projektu. Ovo tijelo zasjeda dvaput godišnje, uglavnom bez većeg medijskog interesa.

Poseban pritisak posljednjih mjeseci vrši Eric Trappier, glavni direktor francuske tvrtke Dassault, proizvođača borbenih zrakoplova. Ta tvrtka proizvodi ključne komponente za francusko nuklearno oružje – osnovu vojne neovisnosti zemlje.

Trappier je u srpnju pred parlamentarnim odborom za obranu u Francuskoj zaigrao na nacionalnu kartu: neki tvrde da „slabljenje te neovisnosti“, kao što bi se moglo dogoditi kroz FCAS, „nije toliko štetno“, jer bi se nadoknadilo međusobnom ovisnošću europskih partnera. Ali Trappier kaže da, „kada se jednom napravi taj korak, nema povratka".

Njemačka traži svoj dio proizvodnje

Zato, kaže Trappier, treba pažljivo razmotriti „što prepuštamo saveznicima".

To je ozbiljan izazov za zagovornike jedinstvene europske vojne industrije. Politika mora odlučiti s kim će Francuska graditi borbeni zrakoplov nove generacije.

S druge strane, i europski koncern Airbus inzistira na ravnopravnom sudjelovanju. Airbus u Njemačkoj proizvodi borbeni avion njemačkog ratnog zrakoplovstva – Eurofighter – i ne želi biti izbačen iz posla.

„To je nešto što Njemačka radi vrlo dobro i želi to zadržati“, kaže stručnjak za naoružanje Emile Archambault iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) u intervjuu za DW.

Pregovori o drugoj fazi: prototip borbenog aviona

Razlog za eskalaciju njemačko-francuskog spora jest to što se u pozadini vode pregovori o drugoj fazi projekta: izgradnji prvog prototipa zrakoplova, koji bi bio srce novog sustava. Tvrtka Dassault tu želi još veću kontrolu nego što ju već ima.

„Moguće je promijeniti točnu raspodjelu“, kaže Archambault. „Tako da Francuska gradi veći dio aviona“, dok bi se druge oblasti ojačale u Njemačkoj i Španjolskoj.

„Ali to može biti vrlo komplicirano. Ne radi se samo o glavnim tvrtkama, već i o dobavljačima, srednje velikim tvrtkama. Tu se postavlja pitanje: tko točno što radi i tko to koordinira“, objašnjava Archambault. Airbus pokušava u promotivnim videozapisima na internetu ostaviti dojam tehnološke prednosti.

Samo politički signal iz Toulona?

Archambault od sastanaka Macrona i Merza ne očekuje mnogo više od „političkog signala“ – da Francuska i Njemačka žele nastaviti projekt. Detaljni pregovori o ugovorima teško da su mogući dok treći partner – Španjolska – nije za stolom.

Ali vremena nema mnogo: tijekom posjeta Berlinu u srpnju Macron i Merz su se dogovorili da njihovi ministri obrane do jeseni predstave konačno rješenje. U suprotnom, nerealno je očekivati početak druge faze projekta iduće godine.

Ipak, kancelar Merz trenutačno možda ima jače argumente – prije svega više novca. Francuska je prezadužena, a vlada se suočava s mogućim padom jer nema većinu za usvajanje proračuna.

„Posebno je to što se Njemačka nalazi u jedinstvenoj situaciji da ne mora praviti razliku između kratkoročnih i dugoročnih vojnih projekata, jer su troškovi za obranu izuzeti iz kočnice zaduživanja", kaže Christian Mölling za DW.

Brzo naoružavanje Njemačke važnije od budućih projekata?

U kontekstu prijetnje iz Rusije i rata u Ukrajini, u Njemačkoj postoji „vrlo kratkoročna agenda naoružavanja – kupujemo više onoga što već imamo i što funkcionira", kaže Mölling i dodaje: „A onda dolaze projekti budućnosti poput FCAS-a, koji trenutačno nisu prioritet."

On smatra da bi projekt FCAS mogao biti smanjen ili vremenski produžen.

Možda bi u rješavanju spora s francuskim proizvođačem aviona Dassault mogla pomoći promjena perspektive. „Iako neki to ne vole čuti“, kaže Mölling, osvrćući se na francuski ponos u proizvodnji borbenih zrakoplova, „u FCAS-u sam avion, tj. trup, nije najvažnija tehnologija“. Mnogo važniji su dronovi – nosači – i možda još važniji „borbeni oblak“, softver koji povezuje sve borbene sustave.

Važnije od borbenog aviona: digitalno umrežavanje

Upravo to se pokazuje u obrani Ukrajine, gdje dronovi igraju ključnu ulogu, kaže Mölling. Nisu sami dronovi ti koji pomažu Ukrajini u borbi, već umrežavanje svih informacija: slika s dronova, satelita, izviđanja.

„To je u suštini ključ koji se mora savladati, posebno ako želimo postati neovisni od Amerikanaca.“ A to žele svi sudionici projekta." Zato Mölling vjeruje da FCAS nije pred gašenjem i pretpostavlja da će. Macron i Merz jasno poručiti: „Ovaj projekt ne smije propasti."