Njemačko gospodarstvo: Jesu li tenkovi motor rasta?

Osamnaesti ožujka 2025. ući će u njemačku povijest. Tog dana je Bundestag dvotrećinskom većinom otvorio put za nezapamćeno zaduživanje. Odobren je investicijski paket za infrastrukturu vrijedan više milijardi eura. Za nacionalnu obranu više ne bi smjelo biti ograničenja.

Sve što je potrebno kako bi Bundeswehr i Njemačka ponovno postali „sposobni za rat“, kako to socijaldemokratski (SPD) ministar obrane Boris Pistorius stalno naglašava otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, bit će financirano. Kršćansko-demokratski (CDU) kancelar Friedrich Merz želi da njemačka vojska postane najjača konvencionalna vojska u Europi.

Za poduzeća koja grade ceste i mostove, postavljaju tračnice ili proizvode optičke kablove za brzi internet, to su izvrsne vijesti. Još više koristi ima obrambena industrija. Tijekom desetljeća njezin je značaj u njemačkom gospodarstvu opadao.

Koga je u Njemačkoj još zanimala proizvodnja tenkova? Još 2020. dionica najveće njemačke tvrtke u sektoru naoružanja, Rheinmetalla, stajala je 59 eura. U lipnju 2025. cijena se kretala između 1.700 i 1.800 eura. Švicarska banka UBS predviđa daljnji rast i trenutačno postavlja ciljnu cijenu na 2.200 eura.

Obećanje: „Gigantski konjunkturni program“

Zlatna vremena za tu granu industrije, a njezini menadžeri tvrde da će izdaci za obranu koristiti ne samo kompanijama. „Izdaci za naoružanje su gigantski konjunkturni program“, rekao je u ožujku 2025. Oliver Dörre, šef vojne tvrtke Hensoldt, na jednom skupu u Frankfurtu.

I političari se nadaju modernizaciji industrije i novim poticajima za gospodarski rast. No, već tijekom rasprave prije glasanja u Bundestagu, ekonomisti su ublažili euforiju. „Povećanje državnih vojnih izdataka dat će poticaj njemačkom gospodarstvu, ali taj gospodarski učinak bit će umjeren“, prognozirao je Tom Krebs, profesor ekonomije na Sveučilištu u Mannheimu, u izvješću za proračunski odbor Bundestaga.

Upozorenje ekonomista: mali dobitak – visoki troškovi

Krebs i njegov kolega Patrik Kaczmarczyk tu su procjenu dodatno precizirali u jednoj studiji. U istraživanju o tome kako dodatni državni izdaci utječu na bruto domaći proizvod – dakle, zbroj svih gospodarskih aktivnosti – za vojne izdatke u Njemačkoj dobiva se faktor od najviše 0,5. Prevedeno na jednostavan jezik, to znači da jedan euro državnog novca u najboljem slučaju stvara 50 centi dodatne gospodarske aktivnosti.

Za usporedbu, investicije u infrastrukturu i obrazovanje ili proširenje sustava za brigu o djeci u vrtićima i školama udvostručuju ili utrostručuju uloženi novac. „Iz gospodarske perspektive", kaže Krebs, „planirana militarizacija njemačkog gospodarstva je rizična oklada s niskim ukupnim gospodarskim povratom.“

Vojni izdaci kao osiguranje

Nije teško objasniti zašto je to tako. Kada se proizvede tenk, on ili stoji negdje, ili u najgorem slučaju bude uništen. On ne stvara dodatnu gospodarsku vrijednost. Vojni izdaci su kao osiguranje. Plaćaju se kako bi pružili zaštitu u slučaju potrebe. Ako se osiguranje ne iskoristi, novac je izgubljen.

Ako država, s druge strane, ulaže u prometnu infrastrukturu, tada tim cestama, mostovima i željeznicama roba može stići do poduzeća. Tamo se od te robe izrađuju proizvodi koji se mogu prodavati. Ako se grade vrtići, roditelji mogu raditi i zarađivati. U školama se obrazuju mladi ljudi za buduće zadatke.

Nedostatak konkurencije uzrokuje rast cijena

Čak ni proizvodnja vojne opreme trenutačno ne donosi velik gospodarski rast. Knjige narudžbi njemačke vojne industrije prepune su. Primjerice, Rheinmetall je u prvom kvartalu 2025. imao narudžbi u vrijednosti od gotovo 63 milijarde eura. Prije početka rata u Ukrajini iznos je bio nešto više od 24 milijarde – manje od polovice. I druge tvrtke u toj industriji imaju pune ruke posla, a proizvodni kapaciteti su potpuno iskorišteni.

To ima dvostruki učinak. Kada je ponuda ograničena, a potražnja raste, to automatski znači manjak konkurencije, a to obično dovodi do rasta cijena. Ekonomisti već na to upozoravaju. Krebs i Kaczmarczyk pišu da „povećani obrambeni izdaci manje doprinose borbenoj sposobnosti, a znatno više profitnim maržama i dividendama vojnih tvrtki“.

Tenkovi umjesto automobila

No i civilne industrije vide šansu za dobar posao, osobito one koje pate zbog slabe gospodarske situacije. Tvrtka Deutz AG iz Kölna, primjerice, proizvodi motore za platforme za podizanje tereta, ali i za poljoprivredna vozila, bagere i druge velike strojeve. Zbog slabe konjunkture, prihod je 2024. pao za više od 12 posto. Deutz već proizvodi motore za vojna vozila. Taj dosad mali segment poslovanja trebao bi se znatno proširiti. „Za nas je obrambeni sektor vrlo važno i zanimljivo tržište s velikim potencijalom rasta“, rekao je u ožujku izvršni direktor tvrtke Sebastian Schulte.

Ili, primjerice, Volkswagen. Taj proizvođač automobila nalazi se u krizi. Već je morao otpustiti tisuće radnika. Tvornica u Osnabrücku je gotovo pred zatvaranjem. Rheinmetall razmatra bi li se tamo mogli proizvoditi i tenkovi. Dva primjera koja su korisna za gospodarstvo, ali samo u smislu nadoknađivanja gubitaka, a ne poticanja dodatnog rasta. No čak i uspješne tvrtke prelaze na vojnu proizvodnju. Posebno je velika potražnja za dobavljačima u industriji prerade metala.