"Njemački trend": SAD nije više pouzdani partner
7. ožujka 2025
23. veljače u Njemačkoj su održani novi izbori za Bundestag. Nije prošlo ni dva tjedna, a pobjednici izbora, Unija CDU/CSU i dosad vladajuća Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), već su postavili prve temelje za moguću koaliciju. Tri stranke složile su se da žele masovno ulagati u dotrajalu infrastrukturu u Njemačkoj i u obranu zemlje.
Građani u načelu podržavaju te planove. Dvije trećine odobrava veće proračune za Bundeswehr, a osam od deset podržava infrastrukturne projekte. To proizlazi iz aktualnog „Njemačkog trenda" („Deutschlandtrend") koji redovito za javni servis ARD provodi institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap koji je 4. i 5. ožujka reprezentativno ispitao 1.325 građana Njemačke s pravom glasa.
Odakle će doći novac?
Problem buduće savezne vlade: za oba projekta, i obranu i infrastrukturu, nedostaju sredstva u proračunu. Jasno je da će se država morati zadužiti za stotine milijardi eura. Ima li taj plan podršku građana?
Sveukupno, šest od deset birača i više od dvije trećine pristaša demokršćanske Unije (CDU/CSU) podržava povećanje zaduživanja. Pristaše AfD-a, stranke koja je u svojim dijelovima i službeno ekstremno desničarska, uglavnom su protiv.
Njemačka se naoružava kao reakcija na američku vanjsku politiku
Bio bi to dosad najveći paket duga u njemačkoj povijesti. Planira se u sljedećih deset godina uložiti 500 milijardi eura u modernizaciju infrastrukture. Za to bi se trebao uspostaviti poseban fond financiran kreditima. Kako bi se omogućilo zaduživanje za veće obrambene izdatke, trebalo bi promijeniti u Ustavu uvrštenu tzv. kočnicu zaduživanja.
„Whatever it takes" („Što god bude potrebno"). Tim je riječima vjerojatni budući kancelar demokršćanin Friedrich Merz naglasio namjeru buduće vlade da značajno poboljša vojne sposobnosti Njemačke. To je reakcija na vanjsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je prije šest tjedana ponovno preuzeo dužnost i dovodi u pitanje gotovo sve što je dosad definiralo zemlju i njezine odnose s partnerima. To snažno utječe na percepciju Trumpa i SAD-a u očima njemačkih građana.
Svaki drugi Nijemac kaže da se njegovo mišljenje o Donaldu Trumpu pogoršalo otkako je preuzeo dužnost. Tek svaki sedmi izražava pozitivan stav prema američkom predsjedniku. Istodobno, ugled SAD-a u Njemačkoj pada i doseže novu najnižu razinu ikad izmjerenu u Deutschlandtrendu. SAD je još uvijek partner kojem Njemačka može vjerovati za samo jednog od šest birača. Tri četvrtine ispitanika smatra da se NATO saveznici trenutno ne mogu osloniti na zaštitu SAD-a.
NATO ostaje važan za Europu
Njemački građani ne dovode u pitanje postojanje NATO-a. Čak 84 posto ih kaže da je Sjevernoatlantski obrambeni savez važan za osiguranje mira u Europi. Ipak, veća neovisnost Europe od vojnog saveza nailazi na simpatije: svaki drugi ispitanik podržava ideju o stvaranju europskog vojnog saveza.
Velik pad ugleda SAD-a među Nijemcima povezan je s američkim zaokretom u politici prema Ukrajini. SAD je obustavio isporuku oružja Ukrajini, koju je napala Rusija. Službeni posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući dodatno je produbio jaz između Washingtona i Kijeva.
Europljani žele nastaviti pomagati Ukrajini u njezinoj obrani od agresije. Ipak, šest od deset njemačkih građana smatra nerealnim namjeru da europske zemlje nadoknade američku podršku Ukrajini. Europa to nije u stanju učiniti, kažu ispitani.
Zelenski traži prekid vatre
No što ako bi se postigao sporazum o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine? Njemačko sudjelovanje u očuvanju mira s vojnicima Bundeswehra nailazi na podjednaku podršku i odbijanje među građanima.
SAD vrši pritisak i, čini se, želi pod svaku cijenu postići mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije. Zelenski bi već bio zadovoljan kada bi se postigao prekid vatre „na nebu i moru“, kako je rekao uoči summita EU-a u Bruxellesu (6.3.). Rusija i dalje neumorno bombardira Ukrajinu. Ljudi svakodnevno ginu, a strahote rata se nastavljaju. I Nijemci su zbog toga zabrinuti. S obzirom na sve nesigurniju situaciju, skeptični su oko budućnosti Europe.
Prema Deutschlandtrendu, 73 posto ispitanika brine se za sigurnost u Europi. Njih 68 posto suosjeća s narodom Ukrajine - za 14 posto manje nego prije dvije godine. Dvije trećine ispitanika zabrinuto je da bi Europa mogla biti bespomoćna pred onim što planiraju američki predsjednik Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin. Jednako toliko ispitanika zabrinuto je i zbog odnosa između SAD-a i Njemačke.
Kako dalje u Njemačkoj?
Iako su pregovori između Unije i SPD-a u tijeku, još uvijek svaki drugi Nijemac strahuje da nakon izbora neće biti stabilne vlade.
Političko raspoloženje u zemlji, međutim, gotovo da se i ne razlikuje od stvarnih rezultata izbora prije gotovo dva tjedna. Ako bi se sada ponovno glasalo, Unija CDU/CSU bi s 29 posto bio daleko najjača politička snaga, a slijedio bi ga AfD s 21 posto. SPD bi mogao računati na 16 posto, dok bi Zeleni dobili 12 posto glasova. Ljevica bi osvojila devet posto.
Ljevičarsko-populistički Savez Sahra Wagenknecht (BSW) bi s pet posto ponovno bio na rubu izbornog praga, dok bi FDP sa samo tri posto osvojio još manje glasova nego na samim izborima.