Steinmeier traži temeljitu analizu posljedica pandemije

Nedjeljom većina ljudi u Njemačkoj ne radi. Vikend je vrijeme za opuštanje, šetnje i susrete s obitelji i prijateljima. Ali tišina te nedjelje – 22. ožujka 2020. – bila je varljiva, gotovo sablasna. Njemačka se našla u prvom lockdownu zbog koronavirusa: politički odgovorni su uveli stroga ograničenja kako bi pod kontrolu stavili bolest dišnih puteva koja se velikom brzinom širila svijetom.

Sedam milijuna mrtvih diljem svijeta, 187.000 u Njemačkoj

Izuzetno zarazan koronavirus, poznat i kao Sars-CoV-2, gotovo je potpuno zaustavio društveni i ekonomski život u svijetu. Oko tri godine diljem svijeta su važila, u manjoj ili većoj mjeri, ograničenja kontakata.

Unatoč tome, gotovo sedam milijuna ljudi umrlo je od bolesti nazvane Covid-19. U Njemačkoj je 187.000 ljudi umrlo - sa ili od korone. Posljednje mjere vezane za koronu, uključujući obvezno nošenje zaštitnih maski u određenim ustanovama, ukinute su u travnju 2023.

Međutim, zarazna bolest nije nestala: virus, koji se neprestano mijenja, i dalje izaziva oboljenja, ali je sada za većinu ljudi manje opasan.

Mnogi i dalje pate od trajnih posljedica, takozvanog postcovida ili long covida, ali i od neželjenih efekata cijepljenja.

Steinmeier je očekivao više od Bundestaga

Ipak, još uvijek nema sveobuhvatne društvene i političke analize posljedica pandemije. Među onima koji to već duže kritiziraju je i predsjednik Nemačke, Frank-Walter Steinmeier. „Ljudi u našoj zemlji očekuju da se temeljito pozabavimo tim vremenom", rekao je predsjednik Njemačke ovih dana u diskusiji koju je sam inicirao, a koja je bila posvećena posljedicama pandemije i poukama iz tog razdoblja. Tom prilikom izrazio je žaljenje što je njemački Bundestag tijekom upravo završenog zakonodavnog mandata zaobilazio ovu temu u širokom luku.

„Smatram da je neophodno osigurati transparentnost kako bismo ponovno pridobili što veći broj ljudi koji su tijekom pandemije izgubili povjerenje u demokraciju i institucije", naglasio je Steinmeier. Mnoge restrikcije bile su nužne kako bi se suzbilo širenje zaraze. Nažalost, to je uključivalo i maksimalno ograničavanje kontakata. Ipak, predsjednik Njemačke ima puno pitanja:

Je li bilo neophodno zatvaranje škola?

Jesu li bila neizbježna ograničenja temeljnih prava, poput slobode okupljanja?

Je li debata o obveznom cijepljenju donijela više štete nego koristi?

Kakvu su ulogu imali politika i znanost, i kakvu bi trebali imati u sličnim krizama u budućnosti?

Odgovore je Steinmeier dobio od svojih gostiju iz različitih oblasti: medicine, obrazovanja, istraživanja, njege, sporta, kulture i politike.

Direktorica škole: „Djeca moraju biti puno više u fokusu – sada i ubuduće"

Među njima je bila i Maxi Brautmeier-Ulrich, direktorica osnovne škole u Paderbornu. Poput mnogih drugih u diskusiji, opisala je početnu kreativnost u organiziranju digitalne nastave, ali je dodala da je u jednom trenutku zavladala ogromna iscrpljenost.

„Najviše su ispaštali djeca i adolescenti", rekla je pedagoginja. Posljedice se osjećaju i danas. Povjerenje u školu i obrazovni sustav trajno je narušeno. Razlog tome je što su obitelji odjednom morale preuzeti veliki dio obveza – pored vlastitog posla. „Strah je još uvijek prisutan", kaže ona. Koja se pouka može izvući iz iskustava pandemije? „Djeca moraju biti puno više u fokusu – sada i ubuduće", kaže direktorica škole.

Ono što je propušteno, bilo kroz štetne posljedice ili kroz neiskustvo, ne može se nadoknaditi, kaže Brautmeier-Ulrich. Njezina zapažanja nakon pandemije pokazuju da mnoga djeca imaju jezične deficite – prouzročene dugotrajnim nošenjem maski i povećanom upotrebom digitalnih medija.

Direktorica doma za starije: „Obitelji se nisu mogle oprostiti od svojih bližnjih"

Gotovo polovica od 187.000 preminulih u Njemačkoj bila je starija od 80 godina. Astrid Thiele-Jérome vodi dom za starije osobe u okrugu Warendorf na zapadu Njemačke. Tijekom najtežih faza pandemije bila je svjedokinja smrti mnogih ljudi. Obiteljima je tada bilo zabranjeno ulaziti u dom. Ni njoj ni njezinim uposlenima nije bilo jasno zašto je moralo biti tako.

„Ako ja mogu ući u sobu u zaštitnoj odjeći – s odijelom i maskom – zašto onda to ne mogu i članovi obitelji?", pitali su se radnici u domu. „Onda smo otvarali prozore i puštali ih unutra da se oproste." To je, međutim, bilo moguće samo zato što prozori u prizemlju njezinog doma dosežu do poda.

Jedna riječ se posebice često čula tijekom susreta s predsjednikom Njemačke: solidarnost.  „To je doista bilo nevjerojatno", prisjetila se i Astrid Thiele-Jérome, govoreći o slozi i predanosti svog tima koji se u dvanaestosatnim smjenama brinuo o starijim i samim tim najugroženijim osobama.

Steinmeier: „Cilj je uvijek bio spasiti što više ljudskih života"

Domaćin diskusije, predsjednik Frank-Valter Steinmeier, više puta je pohvalio visoku razinu zajedništva u Njemačkoj. Istovremeno, stalno je naglašavao koliko mu je važan kritični osvrt na proteklo razdoblje. Smatra da je neophodno analizirati što je dobro funkcioniralo, a što nije. Pritom ne bi trebalo, kazao je on, zaboraviti da su mnoge mjere donesene na osnovu tadašnjih saznanja. „Cilj je uvijek bio jedan: spasiti što više ljudskih života. I to nam je, sve u svemu, uspjelo", zaključio je predsjednik Njemačke.

Pokrajina Brandenburg preuzela je inicijativu i osnovala istražnu komisiju o razdoblju pandemije. U tom tijelu sjede parlamentarni zastupnici, predstavnici lokalnih zajednica i stručnjaci iz znanstvenih krugova.

Ipak, Steinmeier očekuje da pet godina nakon prvog lockdowna sljedeći Bundestag i buduća vlada konačno temeljito analiziraju razdoblje pandemije. „Ako ne analiziramo prošlost, previše toga će ostati potisnuto", upozorio je Steinmeier. Ono što se ne izgovori javno, potiče teorije zavjere i novo nepovjerenje. A oboje su otrov za demokraciju, istaknuo je predsjednik. „To samo pomaže populistima, a to ne smijemo dopustiti."