Njemački ministar: "Izraelu prijeti izolacija"

Njemačka već iz svoje povijesne odgovornosti ne donosi odluke kakve ne želi vlada Izraela, makar joj je sve teže opravdavati svoju politiku pred svojim partnerima u Europi. Dok Francuska najavljuje priznanje države Palestine, Njemačka se protivi i prekidu sporazuma o povlaštenoj trgovini EU-a s Izraelom, ali to ne znači da još može podržavati ovakvu politiku vlade izraelskog premijera Netanjahua.

Utoliko je i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) pri svojem posjetu Izraelu bio više nego jasan: glad i nevolje u Pojasu Gaze su „potpuno neprihvatljivo stanje koje se mora odmah promijeniti", izjavio je njemački ministar nakon razgovora s izraelskim vodstvom u Jeruzalemu. Potrebno je „temeljito poboljšanje za ljude u Pojasu Gaze". U suprotnom, Izraelu mora biti jasno da mu prijeti međunarodna izolacija, upozorio je Wadephul.

Aneksija Zapadnog Jordana „neprihvatljiva"

Njemački ministar nakon Jeruzalema ovog petka dolazi u palestinsko područje Zapadnog Jordana gdje se sastaje s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom. U Ramallahu će biti tema i sve češće nasilje izraelskih doseljenika nad tamošnjim Palestincima i o planovima Izraela za pripojenje tog područja.

Jer izraelski parlament Kneset je nedavno rezolucijom podržao aneksiju, iako je to izazvalo oštre međunarodne kritike. To je također potpuno neprihvatljivo i njemačkoj vladi.

Kada je riječ o priznanju Palestine i sankcijama protiv Izraela, njemački ministar Wadephul je izjavio kako bi politika Berlina „mogla ovisiti" i o razgovorima koje vodi u Izraelu i Palestinskim područjima, makar priznanje Palestine Njemačka redovito povezuje sa cjelovitim, međunarodnim rješenjem sukoba na Bliskom istoku.

I Amerikanci se žele uvjeriti

O stanju u Pojasu Gaze se ovog petka osobno žele uvjeriti i posebni izaslanik Sjedinjenih Država za Bliski istok Steve Witkoff i američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee. U toj enklavi s oko dva milijuna stanovnika, prema podacima UN-a, vlada realna opasnost od gladi. Američki dužnosnici žele obići centre za distribuciju pomoći i izraditi plan za daljnje isporuke. Osim toga, cilj je „iz prve ruke doznati više o dramatičnoj situaciji na terenu“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Distribucija humanitarne pomoći putem Zaklade za humanitarnu pomoć Gazi (GHF) koju podupire Izrael, vrlo je sporna. Osim Izraela, i SAD podupire tu zakladu koja, prema ocjenama kritičara, ni približno ne pruža istu razinu pomoći kao što je to prije činila Organizacija Ujedinjenih naroda.

Većina onih koji trebaju pomoć može doći do distribucijskih centara GHF-a u Pojasu Gaze samo nakon dugih pješačenja koja često vode kroz aktivne ratne zone. Izraelskim vojnicima, koji zapravo trebaju osiguravati područje oko centara, predbacuje se da su opetovano pucali na nezaštićeno mnoštvo. Vojska to poriče, no prema podacima UN-a, na taj je način već poginulo oko 900 ljudi.

Pomoć iz zraka nije dovoljna

Njemačka se i u idućim danima želi ponovno uključiti u međunarodne napore za opskrbu pogođenog stanovništva u Pojasu Gaze humanitarnom pomoći iz zraka. Prema riječima njemačkog kancelara Friedricha Merza (CDU), početkom tjedna već su na Bliski istok poslana dva zrakoplova Bundeswehra. U Jordanu bi zrakoplovi trebali biti opskrbljeni gorivom i pripremljeni za misije.

Od nedjelje zrakoplovi iz Izraela, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata izbacuju humanitarnu pomoć iz zraka. Humanitarne organizacije smatraju takvu opskrbu neučinkovitom zbog relativno male količine pomoći u usporedbi s onim što bi se moglo dovesti kamionima. Osim toga upozoravaju kako jednostavno nije moguće ciljano spustiti pomoć padobranima i osigurati koliko-toliko pravednu raspodjelu, nego taj tovar iz zraka čak predstavlja opasnost za tamošnje stanovništvo.

Njemačka je već prošle godine sudjelovala u zračnim isporukama pomoći nad Pojasom Gaze. Novu je akciju odobrila izraelska strana. Ipak, Wadephul je pozvao Izrael da otvori i granične prijelaze prema ratnom području. Samo kopnenim putem humanitarna pomoć može u dovoljnoj količini stići do ljudi, rekao je njemački ministar.

Najnoviji sukob je počeo napadom Hamasa i drugih islamista na Izrael 7. listopada 2023. pri čemu je poginulo oko 1.200 ljudi, a više od 250 talaca odvedeno je u Pojas Gaze. U ovih, sad gotovo 22 mjeseca rata je, prema palestinskim podacima, u Pojasu Gaze poginulo više od 60.000 ljudi. Vojne akcije Izraela nisu dovele do oslobađanja svih talaca iz Hamasovog zarobljeništva, od kojih se, pretpostavlja se, na životu nalazi još 20 njih.