Njemački koalicijski sporazum: vanjskopolitički izazovi

Teška međunarodna situacija i carinska politika Donalda Trumpa stvorile su velik pritisak buduće koalicijske partnere. Riječ je o "situaciji rastućih globalnih političkih napetosti", rekao je vjerojatno budući kancelar Friedrich Merz iz CDU-a predstavljajući koalicijski sporazum. A čelnik socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil potvrdio je: "Ovo je prekretnica. Živimo u doista povijesnim vremenima." Merzova poruka: "Pomoći ćemo oblikovati promjenu u svijetu za Njemačku."

Evo pregleda najvažnijih vanjskopolitičkih izazova nove velike koalicije:

Trgovinska politika

Visoke uvozne carine američkog predsjednika Donalda Trumpa i protumjere pogođenih zemalja poljuljale su burze diljem svijeta i izazvale strahove od globalnog trgovinskog rata. Kao izvozna nacija, Njemačka je posebno teško pogođena carinama, pogotovo jer je njemačko gospodarstvo u recesiji više od dvije godine.

EU je odgovorna za transatlantsku trgovinu, Njemačka tu ne može djelovati sama. Svjesna ranjivosti Njemačke, buduća savezna vlada predana je deeskalaciji. U koalicijskom sporazumu stoji: "Srednjoročno, težimo sporazumu o slobodnoj trgovini sa SAD-om; kratkoročno, želimo izbjeći trgovinski sukob i predani smo smanjenju uvoznih carina s obje strane Atlantika." S obzirom na Trumpove nedavne vrtoglave odluke, ovo bi mogao biti optimističan pristup.

Transatlantski odnos

Friedrich Merz je u načelu uvjereni transatlantčar. Deset godina bio je predsjednik Atlantic Bridgea, nestranačke organizacije posvećene poticanju američko-njemačkih odnosa. Ali s početkom drugog mandata Donalda Trumpa, Merzovo uvjerenje u blisko njemačko-američko partnerstvo ozbiljno je poljuljano. "Šokiran sam Donaldom Trumpom", rekao je nakon što je ovaj okrivio Ukrajinu za rat i nakon što su Trump i potpredsjednik J. D. Vance javno ponizili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.

Njemačka je kod Trumpa na lošem glasu još od vremena kancelarke CDU-a Angele Merkel, ne samo zbog otvorene politike Merkel prema izbjeglicama, koju je Trump mrzio. Iako se Merz više puta politički distancirao od Merkel, osobni susret Merza i Trumpa ne bi bio lak. Za sada on i nije u planu.

Ukrajinski rat

Napori Donalda Trumpa da donese mir u Ukrajinu pretvorili su Europljane u obične promatrače. Trump direktno pregovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također nema direktan utjecaj na razgovore. Postigne li se mirovni sporazum koji bi mogao rezultirati diktiranim mirom za Ukrajinu, Nijemcima i drugim EU-Europljanima vjerojatno bi ostala samo uloga osiguravanja mira.

Buduća koalicija želi i dalje podržavati Ukrajinu. "Mi stojimo na strani hrabrih Ukrajinaca. Oni se mogu osloniti na nas", rekao je Lars Klingbeil iz SPD-a. Međutim, ostaje nejasno što će se tačno dogoditi s vojnom pomoći. Kao vođa opozicije, Merz je zagovarao isporuku njemačkih krstarećih raketa Taurus dugog dometa Ukrajini. Odlazeći kancelar SPD-a Olaf Scholz to je uvijek odbijao jer se bojao da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat s Rusijom. Koalicijski partneri o tome još nisu postigli zajednički stav.

Obrambena suradnja

Budući da Merz nije siguran jesu li SAD pod Trumpom i dalje spremne na uzajamnu pomoć u okviru NATO-a, on je već u izbornoj noći rekao da Europljani trebaju "stvarno postići neovisnost od SAD-a" što je prije moguće. U međuvremenu, Merz je od Bundestaga dobio svoje famozno financijsko "sve što je potrebno" za nadogradnju Bundeswehra.

On osim toga teži i bliskoj obrambenoj suradnji Europljana. Želi razgovarati s europskim nuklearnim silama Francuskom i Velikom Britanijom o tome mogu li i kako Njemačka i Europa imati koristi od njihove nuklearne zaštite. Ovo neće biti lako. Obje države vjerojatno neće biti voljne podijeliti svoje nuklearne arsenale tek tako. Čak i unutar EU-a postoje rezerve prema većoj vojnoj suradnji. Tako primjerice mađarski premijer Viktor Orban održava dobre kontakte s Vladimirom Putinom i odbija potporu Ukrajini.

Europska unija

Merz je optužio sadašnju vladu SPD-a kancelara Olafa Scholza da se nije bavila razvojem europske suradnje. Iznad svega, rekao je Merz, narušeni su odnosi s najbližim partnerima Francuskom i Poljskom. On to želi promijeniti.

Pritom, najavio je, neće djelovati samostalno. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pod pritiskom je na unutarpolitičkom planu, a nakon godina desničarse nacionalističke vlade PiS-a, Poljska ponovno ima proeuropsko vodstvo s Donaldom Tuskom. Međutim, blizak odnos Berlina trenutno ne postoji ni s Parizom ni s Varšavom. Osim toga su desničarski populisti u usponu gotovo posvuda u Europi, a politika proširenja je postala vrlo upitna.

Kina

Kao izlaz iz trgovinskog sukoba s Trumpom, neki političari u Berlinu i Bruxellesu žele se više okrenuti poslovanju s Kinom. No, stvari više ne idu tako dobro kao prije, kada su njemački izvoznici u toj zemlji sjajno poslovali. Njemački automobili, dugogodišnji izvozni hitovi u Kini, sada tamo ostaju u trgovinama.

EU, sa svoje strane, zatvara svoje tržište za kineske električne automobile. I ovdje bi Njemačka kao izvozno orijentirana zemlja trebala nastojati osigurati da tržišna ograničenja u trgovini s Kinom ne odu predaleko.

S druge strane, buduća koalicija želi smanjiti sigurnosne rizike kada je riječ o ekonomskoj snazi Kine. Rečenica u koalicijskom sporazumu "Želimo učinkovito spriječiti strane investicije koje su u suprotnosti s našim nacionalnim interesima, u kritičnu infrastrukturu i na strateški važna područja” mogla bi se prvenstveno odnositi na Kinu.

Sukob na Bliskom istoku

Njemačka vlada je ovdje u posebno teškom položaju: kao posljedica nacističke povijesti i holokausta, sigurnost Izraela je od posebne važnosti za svaku njemačku vladu. S druge strane, njemački političari u više su navrata kritizirali izraelske oštre napade na Hamas u Pojasu Gaze kao neproporcionalne zbog velikog broja civilnih žrtava.

Njemačka vlada u dilemi je i zbog naloga za uhićenje koji je Međunarodni kazneni sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog sumnje u ratne zločine u Pojasu Gaze. Njemačka podržava kazneni sud i zapravo bi morala uhititi Netanyahua, ako bi posjetio Njemačku. Međutim, Friedrich Merz je obećao da se to neće dogoditi pod njegovim vodstvom kao kancelara. Za sada ne postoje planovi o toj posjeti.