Njemački jezik se uči sve više

S velikim su se iščekivanjem očekivali rezultati novog istraživanja o učenju njemačkog jezika u školama, na sveučilištima i u jezičnim institutima diljem svijeta. Ovo prikupljanje podataka, koje se objavljuje svakih pet godina, prikazuje trendove u učenju njemačkog te analizira „okvirne uvjete i izazove“ za njemački kao strani jezik u svijetu.

Ovoga puta studija ne sadrži brojčane podatke. Dok je pri posljednjem istraživanju 2020. procijenjeno kako oko 15,45 milijuna osoba uči njemački, sad se konkretne brojke mogu samo nagađati. No izvješće prikazuje niz, djelomično iznenađujućih trendova.

Ovo istraživanje, zajednički projekt Deutsche Wellea, Goethe-Instituta, Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) i Središnjeg ureda za školstvo u inozemstvu pod vodstvom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, predstavljen je u sklopu „Međunarodnog skupa nastavnika njemačkog jezika“ u Lübecku.

Zašto se uči njemački?

Njemački kao "jezik pjesnika i mislilaca”, čitanje Goethea u izvorniku? To je potpuno passé - ako je ikada i bio stvaran motiv. Njemački se danas prije svega uči kao priprema za studij, stručno obrazovanje ili posao u Njemačkoj, zaključak je istraživanja.

Kao primjeri se navode zemlje poput Kenije, Egipta, Kameruna i Maroka. I u Indiji brojke naglo rastu od kada je 2022. potpisan sporazum o mobilnosti s Njemačkom, potvrđuje Alexandra Mittler, voditeljica jezičnih programa Goethe-Instituta u New Delhiju. Postoji mnogo suradnji s kvalificiranim ustanovama u Indiji, primjerice u sektoru njege. Učenje njemačkog jezika nudi se kao sastavni dio pripreme za rad u Njemačkoj.

No i u školstvu i izvanškolskom području nedostaje kvalificiranih nastavnika jezika. Usavršavanje nastavnika ključno je područje koje obuhvaća ne samo učenje jezika, metodičke i didaktičke kompetencije, nego i interkulturalne treninge. Osim toga, dodjeljuje se stotinu stipendija za jezične tečajeve i stručna usavršavanja u Njemačkoj, jer nastavnici bi trebali predstaviti što „aktualniju i realniju sliku Njemačke“.

Ne samo jezik...

To nije nevažan aspekt: jer poznavanje jezika je jedno, ali priprema za drugačiji kulturni krug s potencijalno drukčijim vrijednostima zahtijeva posebnu osjetljivost. U studiji se spominju razni programi, poput „Fit za njemačko tržište rada“, „Profesionalni most“, „Predintegracija i upravljanje prijelazima“, koji bi, osim samog jezika, trebali kulturološki pripremiti polaznike za život u Njemačkoj.

Teme poput raznolikosti, društvenog angažmana, LGBTQ+, rodne ravnopravnosti nisu obvezni dio jezičnih programa, ali svakako je korisno prije boravka u Njemačkoj čuti nešto i o tim temama – smatra i Akshita Dhamija, predavačica na Goethe-Institutu u Delhiju. Na skupu nastavnika njemačkog u Lübecku vodila je radionicu „Rodna kompetencija kao ključ za inkluziju“.

Nastavnika – sve manje

„Veliki izazov u Nigeriji je nedostatak nastavnika njemačkog jezika“, kaže Moses Ayankulnle, jedan od više od 2700 sudionika skupa. Potražnja za učenjem njemačkog u Nigeriji je golema, ali jednostavno nema dovoljno kvalificiranih predavača. Odlazak na stručno usavršavanje u Njemačku teško je ostvariv bez stipendije ili institucijske potpore – procedura je prekomplicirana, osobito zbog viza.

Potrebno je djelovati, jer nedostatak nastavnog kadra globalni je problem – pokazuje analiza studije. Razlozi su raznoliki: mnogi nastavnici odlaze u mirovinu, u nekim zemljama uopće ne postoji obrazovanje za nastavnike njemačkog jezika, a u drugima – poput Japana i Koreje, ali i na jugu Europe – demografske promjene su već osjetne: manje rođenih znači i manje učenika.

Osim toga, posebice u Latinskoj Americi, mnogi su jezični programi trajno ukinuti ili se uči samo engleski. Koliko politika obrazovanja u pojedinim zemljama utječe na mogućnosti učenja njemačkog, pokazuje se i na suprotnim primjerima poput zemalja Baltika. U Litvi se njemački nalazi u nastavnom planu u gotovo polovini škola koje nude učenje stranih jezika.

Važan za posao

U zemljama s velikim porastom broja stanovnika i ograničenim tržištem rada Njemačka predstavlja perspektivu za budućnost – još jedan zaključak studije. Na Goethe-Institutu u Berlinu voditeljica Manuela Beck opaža sve veću potražnju za večernjim tečajevima uz rad, namijenjenima stručnjacima koji na poslu govore engleski, ali im je za svakodnevni život potreban njemački. Sve je traženije i online učenje, koje ipak ne može u potpunosti zamijeniti nastavu uživo.

Jedna stvar je jasna – i još je jedan zaključak istraživanja: suvremena metodika, didaktika, uključujući nastavu temeljenu na umjetnoj inteligenciji i poznavanje njemačke kulture, ključni su alati za olakšavanje dolaska u Njemačku i mladima i starijima. A nije manje važno ni otkrivanje svijeta njemačkog jezika. Možda na koncu ipak netko poželi čitati i Goethea u izvorniku. Ili najpoznatijeg sina grada Lübecka: Thomasa Manna.