Njemački izbori: što se obećava gospodarstvu?

It's the economy, stupid! Još prije preko tri desetljeća je to bila parola savjetnika na američkim izborima, a da je točna dokazuje i kako ih je Bill Clinton poslušao i postao predsjednikom. I u Njemačkoj je, prema ispitivanjima javnog mnijenja i odmah nakon pitanja migranata, najveća briga građana: njemačkom gospodarstvu ne ide dobro, a to se odražava i na njihovom novčaniku. I stranke trenutno vladajuće koalicije objašnjavaju kako su zapravo željele učiniti mnogo više i drugačije, ali da to nisu mogle zbog koalicijskih partnera – i u tome nisu sasvim u krivu. Koga dakle izabrati i što nude stranke? Nije izvjesno niti da će sve stranke koje ovdje navodimo uopće ući u Bundestag i sasvim sigurno neke neće uopće nešto odlučivati, ali evo što nude „kad bi one bili vlast“.

SPD

Kako bi ponovno potaknula gospodarski rast, socijaldemokrati se u svom izbornom programu oslanjaju, između ostalog, na povoljnije cijene električne energije. Žele ograničiti naknadu za mrežu koja je dio cijene struje, na 3 centa. Osim toga, tvrtke bi trebale dobiti povrat poreza za ulaganja. Socijaldemokrati planiraju desetpostotni poticaj kod investicija tvrtki u nove strojeve ili uređaje. Deset posto nabavne cijene bi se mogao odmah odbiti od poreza kojeg bi trebalo platiti, a ako je to i više od poreza, taj novac bi im trebao doći na račun. SPD ovaj plan naziva bonusom "Made in Germany" koji bi trebao funkcionirati bez složene birokracije i dugotrajnih zahtjeva za poticaje. Obujam iznosi do 18 milijardi eura godišnje. Isto tako, ova stranka i dalje želi novčano poticati kupnju električnih automobila i osloboditi ih poreza na motorna vozila do 2035. godine. Vjerno svojim ciljevima zaštite zaposlenih, država će biti spremna i pomoći tvrtkama ako će tako biti spašena radna mjesta.

CDU/CSU

I kršćanski demokrati žele značajno smanjiti cijene energije u Njemačkoj. Tu planiraju i smanjiti naknadu za mrežu, ali i smanjiti državne namete u računu za struju. No pitanje je i kako jeftino proizvoditi električnu energiju, a tu je kršćanskim demokratima opcija i povratak nuklearnoj energiji – još jedna pljuska sadašnjeg vodstva CDU svojoj prethodnici, Angeli Merkel. Ova stranka namjerava poništiti i zakon o grijanju dosadašnje vlade u kojem se diktira postupni prijelaz na održive izvore grijanja.

Umjesto subvencija, CDU i CSU planiraju pomoći gospodarstvu nižim porezima i davanjima. Porezno opterećenje poduzeća trebalo bi biti ograničeno na najviše 25 posto. Dodatak solidarnosti za razvoj drugih država Europe ali prije svega područja bivšeg DDR-a bi trebao biti ukinut, jer između ostalog pogađa obiteljska poduzeća. U ugostiteljstvu Unija želi smanjiti PDV na sedam posto kao u vrijeme korone. Kao primjer za smanjenje birokracije, konzervativne stranke žele ukinuti njemački zakon o lancu opskrbe. Kao lijek protiv nedostatka radne snage, kršćanski demokrati žele poticati duži rad i nakon doba za mirovinu. Isto tako, oslobodila bi od poreza i dodatke za prekovremene sate.

Zeleni

I ekološka stranka želi smanjiti cijenu energije manjim nametima i pristojbama za mrežu, a trebalo bi biti jednostavnije i proizvoditi električnu energiju – naravno najprije iz održivih i ekoloških izvora. Slično socijaldemokratima i oni nude potporu "deset posto za sva poduzeća i sve investicije, osim ulaganja u zgrade", stoji u izbornom programu. No tu mjeru žele ograničiti na sljedećih 5 godina. Kod stručne radne snage, Zeleni vjeruju u dolazak stranih stručnjaka i olakšati im postupak novom digitalnom agencijom za imigraciju. Tamo bi se radne vize mogle izdavati i digitalno.

FDP

Liberalno-demokratska stranka je iz vladajuće koalicije sad na samom rubu izbornog praga i utoliko glasnije naglašavaju svoju stručnost u pitanju gospodarstva: "Gospodarski preokret" je za FDP središnja tema u njihovom izbornom programu. Najprije se radi o poboljšanju konkurentnosti kako bi se osigurala i radna mjesta i blagostanje građana. Isto tako tradicionalno, ne vjeruje u državne poticaje nego teži "vitkoj državi" u uvjerenju kako su "privatni investitori uvijek bolji poduzetnici od države". Liberali također žele niže cijene energije i u tu svrhu smanjiti poreze i naknade. Stranka očekuje više investicija od nižih poreza na dohodak i poduzeća te ukidanja solidarnog doprinosa. Za proizvodnju energije FDP želi ponovno omogućiti korištenje nuklearne energije. Također, treba dopustiti povećanu eksploataciju plina u Njemačkoj - uključujući fracking.

AfD

Populistička stranka Alternativa za Njemačku će gotovo izvjesno osvojiti značajan broj zastupničkih mjesta, ali je teško moguće da će sudjelovati u nekoj vladajućoj koaliciji. Već i zbog toga se mogu zalagati za mjere koje su drugim strankama teško prihvatljive ili jednostavno nisu realne: žele smanjiti sve poreze i davanja. Pristojba na ugljični dioksid – što je odluka EU, bi trebala biti potpuno ukinuta. Nema zamjerki povratku nuklearnoj energiji i ponovnom uvozu plina iz Rusije kako bi se smanjile cijene energije. Zalaže se za korištenje i svih ostalih fosilnih goriva jer se protivi nekakvim "tehnološkim smjernicama, propisima i zabranama". Umjesto toga oslanja se na "slobodno poduzetništvo" kako bi ojačala gospodarsku poziciju. Politika bi trebala djelovati protiv iseljavanja poduzeća kroz "tehnološki otvoreno zakonodavstvo". AfD optužuje EU kako nameće plansko gospodarstvo i utoliko je opcija za Njemačku napuštanje Europske unije u njenom postojećem obliku. Naravno to znači i napuštanje eura i povratak njemačkoj marki.

Ljevica

I Ljevica je na samom izbornom pragu, a njena gospodarska politika je prije svega socijalna politika. U poglavlju "Gospodarstvo za sve - socijalno i ekološki" svog izbornog programa, stranka zagovara "aktivnu državnu ekonomsku politiku". Država bi trebala preuzeti ključnu ulogu u upravljanju gospodarstvom jer samo država može jamčiti pouzdanu infrastrukturu i jasne ciljeve s kojima tehnologijama i poticajima bi se trebala provesti transformacija gospodarstva. Državna blagajna bi se svakako trebala napuniti većim porezima za bogate, ali želi i „reformu“ granice propisane Ustavom kojom država može trošiti više nego što privređuje.  Stranka želi uložiti 200 milijardi eura u klimatski prihvatljivu industrijsku transformaciju. Osim toga, stranka teži uvođenju industrijske cijene struje za energetski intenzivne tvrtke. Općenito, gospodarstvo bi se trebalo više orijentirati na domaće tržište nego na izvoz.

BSW

Nakon početnog uzleta, po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja je i za Savez Sahre Wagenknecht upitno, hoće li prijeći izborni prag. I ta stranka želi zaustaviti "prijeteću deindustrijalizaciju" Njemačke prvenstveno kroz reformu energetske politike. Inovacije bi trebale biti poticane "tehnološki neutralno", što bi bilo nešto drugo nego poticanje samo održivih i ekoloških tehnologija. I ta stranka želi povući zakon o grijanju i doglednu zabranu motora s unutarnjim sagorijevanjem. Javna ulaganja trebala bi se financirati dodatnim državnim dugom gdje se i ta stranka zalaže za „reformu“ te granice. Kod energije i sigurnosti opskrbe, pristaše Sahre Wagenknecht vide jednostavno rješenje: ukidanje svih sankcija protiv Rusije. Njemačka bi uz pomoć Rusije trebala obnoviti i plinovod Sjeverni tok kako bi "ponovno dobivala jeftiniji prirodni plin". Žele nametnuti i veće poreze na dobit od kapitalnog ulaganja, a tu bi bio i poseban porez kad bi kompanija željela otkupiti vlastite dionice kako bi ulaganja u tvrtke trebale postati atraktivnijima.