Njemački demokršćani jednoglasno podržali Merza

Šezdesetdevetogodišnji Friedrich Merz kao da se pomladilo za deset godina u trenutku kada ga je na pozornici moderne hale Berlinskog sajma City Cube dočekao buran pljesak koji dugo nije prestajao. 

Njemačka će 23. veljače izabrati novi sastav Bundestaga. Izvanredni izbori raspisani su nakon raskida koalicije Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (FDP) početkom studenoga. Sve političke snage zastupljene u njemačkom parlamentu održale su stranačke kongrese u roku od mjesec dana kako bi potvrdile izborne programe i ohrabrile svoje članove u predizbornoj kampanji ili svoje lidere koji su se kandidirali za mjesto njemačkog kancelara. 

Demokršćanski (CDU/CSU) kandidat Merz tri puta je pokušao utišati pljesak. Možda mu je bilo pomalo neugodno, a možda je i uživao u trenutku. Već na početku petosatnog skupa, 950 demokršćanskih delegata pokazalo je Merzu da ima jednoglasnu podršku. 

Ta mu je podrška zaista potrebna. Prošlog tjedna ultimativno je zahtijevao da Bundestag donese odluke kojima se jača kontrola nad migracijom i zaustavlja ilegalna migracija, što je usijalo atmosferu. Tako nije samo njemački parlament dobio glavnu ulogu u odlučivanju, već i Alternativa za Njemačku (AfD). 

To je bila drama s nekoliko činova. Demo-kršćani su najprije podnijeli neobvezujući zahtjev koji je dobio većinu samo zato što su za njega glasali i zastupnici Alternative za Njemačku. Sljedećeg dana, Demokršćani i AfD nisu skupili dovoljan broj glasova da izglasaju zakon. 

Merz je preuzeo mjesto šefa CDU-a u siječnju 2022. i tada je obećao da neće surađivati s Alternativom za Njemačku. Sada je zbog zajedničkog glasanja pljuštala kritika političkih protivnika, ali i predstavnika Crkve i Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj. Prošlog vikenda su na ulice u Njemačkoj izašle stotine tisuća ljudi u znak prosvjeda. Prema policijskim izvorima, samo je u Berlinu na ulici bilo 160.000 ljudi. 

Još jedno „ne“ Alternativi za Njemačku 

Merzov govor trajao je 50 minuta i u njemu se tematizirala suradnja s krajnjom desnicom. Rekao je da može vrlo jasno i nedvosmisleno jamčiti: „Sa strankom koja sebe naziva Alternativom za Njemačku nećemo surađivati. Ni prije, ni poslije, nikada. 

Merz je dodatno pojasnio svoj stav: „Ta stranka je protiv svega što su naša stranka i naša zemlja izgradile posljednjih godina i desetljeća. Naveo je primjer da je AfD protiv zapadne orijentacije Njemačke, eura, NATO-a i dodao da s takvom Alternativom za Njemačku nema suradnje, pa ni demokršćanske manjinske vlade. 

Delegati su ustali, a pljesak se pretvorio u ovacije. Kongresi Demokršćana nemaju tradiciju debate, osobito ne u vrijeme predizborne kampanje. No, reakcija prisutnih delegata bila je znak da im je ovakvo izjašnjavanje šefa stranke izuzetno važno. Tu i tamo su demo-kršćanski delegati to i iznosili u neslužbenim razgovorima. 

Planovi za razdoblje nakon pobjede 

Merz je ipak imao i druge važne poruke. Naglasio je da je ekonomska situacija u Njemačkoj loša i najavio niz koraka koji bi zemlju ponovno doveli na put gospodarskog rasta. Govorilo se o smanjenju poreza za poduzeća i birokratskih prepreka, o inovacijama i istraživanjima. 

Merz je upozorio da se klimatske promjene ne smiju ignorirati i da je put ka „klimatskoj neutralnosti“ nepovratan. Nije se izjasnio hoće li se zalagati za povratak nuklearnoj energiji. 

Delegati su usvojili „hitni program“ u kojem se najavljuje poništenje zakonskih odluka prethodne vlade u nekoliko slučajeva. Spomenuta je kontrolirana legalizacija kanabisa, kao i zakon o grijanju. Program sadrži i mjere za poticanje gospodarstva. U njemu su i mjere za smanjenje ilegalne migracije, preuzete iz spornog paketa mjera o kojima se izjašnjavao Bundestag. 

Merz je govorio i o vanjskoj politici, a u dvorani je tada vladala tišina. Šef demokršćana rekao je da će „najveći izazov u nadolazećim godinama“ biti „očuvanje slobode“. Dodao je da je brutalan ruski napad na Ukrajinu „napad i na našu slobodu, na Europu, na Zapad i na prosvjetiteljstvo“. Merz je vojnu prijetnju iz Rusije nazvao „vrlo realnom“. Najavio je i produbljivanje odnosa s Francuskom i Poljskom: „Ponovno ćemo biti uvjereni Europljani“. 

Prije lidera Kršćansko-demokratske unije (CDU) Merza govorio je premijer Bavarske i šef Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder. On je dodatno zagrijao atmosferu. Između Merza i Södera vlada suglasje kakvo godinama nije postojalo. Söder je naglasio da je stranka Alternativa za Njemačku „ekstremna desnica", ali da njezini birači to nisu. Bavarski premijer rekao je da kancelar Scholz mora otići te je napao sadašnju crveno-zelenu koaliciju zbog legalizacije kanabisa i rodno korektnog jezika. Söder je isključio mogućnost koalicije sa Zelenima pod vodstvom Roberta Habecka. 

Söder je govorio oko četrdeset i pet minuta, gotovo jednako kao i Merz nakon njega. Bavarski političar uvijek je dobar kada treba zagrijati publiku. Kada su novinari nakon skupa pitali Herberta Reula (CDU), ministra unutarnjih poslova pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, da ocijeni kongres i govornike, on je rekao: „Söder je bio glasan, Merz je bio pametan".

Nakon petosatnog stranačkog kongresa, čini se da mnogi delegati računaju da će nakon izbora koalicijski partner demokršćana biti Socijaldemokrati. Ipak, svima je jasno da nadolazeći tjedni mogu donijeti promjene u raspoloženju birača.

Gotovo nitko ne spominje Liberale (FDP) i njihova šefa Christiana Lindnera, iako je ta stranka oduvijek omiljeni koalicijski partner demokršćana. 

Merz namjerava započeti pregovore o formiranju nove vlade odmah 23. veljače. I on i njegov glavni tajnik Carsten Linnemann u roku od pola sata izrekli su slično upozorenje – da su novi impulsi nužni još prije ljetne pauze „kako bi ljudi s novim optimizmom krenuli na godišnje odmore“.