Njemački demokršćani i crkve u sukobu zbog migranata

Dvije velike crkve - katolička i protestantska - u Njemačkojgodinama su oblikovale razvoj i povijest stranaka Unije, Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU). Ove prisne veze traju do danas, iako su se u proteklim godinama povremeno javljale razlike. Novi izvor napetosti iskrsnuo je prošlog tjedna zbog crkvene izjave o migracijskoj raspravi u kojoj glavnu ulogu igra Unija CDU/CSU i njezin kancelarski kandidat Friedrich Merz.

Naime, predstavnici Evangelističke crkve u Njemačkoj i Katoličke njemačke biskupske konferencije u Berlinu objavili su zajednički dokument o "Zakonu o ograničenju priljeva stranaca" Friedricha Merza, u kojem su se katolički i protestantski predstavnici nedvosmisleno distancirali od Unije. Njihov zaključak glasi: "S gledišta crkava, nacrt zakona (...) nije prikladan za rješavanje aktualnih migracijskih pitanja."

Zbunjenost, čuđenje i ljutnja

Ova je izjava, zbog svoje nedvojbenosti i jasne poruke, izazvala ne samo zbunjenost u redovima CDU-a i CSU-a, nego i unutar samih crkava, gdje su reakcije bile podijeljene. Tako, kako kaže Beate Gilles, glavna tajnica Biskupske konferencije, njezina objava nije bila usklađena između berlinskog ureda i biskupa. Biskupska konferencija se zapravo htjela držati podalje od predizborne kampanje. Dvojica biskupa čak su se javno usprotivila dokumentu iz Berlina. Također, i unutar protestantske crkve je došlo je "suprotstavljenih rasprava".

Crkva posebice kritizira točku prijedloga Unije koja predviđa vraćanja svih nereguliranih migranata s njemačke granice pa i onih koji u Njemačkoj traže zaštitu od progona, što se smatra nekršćanskim principom. Posebno je sporna i činjenica da je Unija svoje zakonske prijedloge u Bundestagu htjela progurati i uz pomoć desničarske Alternative za Njemačku (AfD) usprkos nepisanom poslijeratnom pravilu prema kojem demokratske stranke u Bundestagu ne surađuju s ekstremističkim strankama.

Trenutno ni voditelji crkvenih predstavništava u Berlinu, prelati Anne Gidion i Karl Jüsten, niti predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup Georg Bätzing, kao ni predsjednica Evangeličke crkve Njemačke (EKD) Anna-Nicole Heinrich ne daju izjave o ovoj temi. Heinrich je jedino objavila fotografije na svom Instagram profilu, na kojima je viđena u prvom redu prosvjeda na kojima posljednjih dana građani izražavaju negodovanje zbog skretanja Unije CDU/CSU udesno i otvaranja prema AfD-u. 

Napetost i nejedinstvo

S druge strane, Irme Stetter-Karp, predsjednica Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK), i dalje brani sporni dokument u izjavi za javni servis SWR, naglašavajući svoju odgovornost da u ključnim trenucima iznese odluke ZdK-a o migracijskoj politici i tako formulira "jasan stav".

Međutim, taj je stav i unutar ZdK-a očito sporan. Bivša predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer početkom tjedna dala je ostavku na članstvo u ZdK-u iz ljutnje prema Stetter-Karp. Do tada je bila glasnogovornica Odjela za "Održivi razvoj i globalnu odgovornost".

Posebno su u neugodnoj poziciji CDU-ovi zastupnici Anja Karliczek i Thomas Rachel. Karliczek je također članica ZdK-a i predsjednica Katoličke njemačke ženske udruge, dok je Rachel član Vijeća EKD-a. Oboje su u Bundestagu glasali za prijedloge svog zastupničkog kluba i time protiv stava crkvenog dokumenta.

Stoga ne čudi što je Rachel nazvao vrijeme objave izjave "krajnje nepovoljnim". Karliczek pak naglašava kako će u narednim tjednima pokušati "razgovarati i riješiti nesporazume koji su nastali između moje stranke i dijela crkve". Hoće li to biti lako, ostaje neizvjesno.

Kancelar kao politički dobitnik

Posebno je problematično za Uniju to što je kancelar iz redova SPD-a politički iskoristio crkvenu izjavu. Olaf Scholz, iako nije osobito blizak crkvi, u Bundestagu je s vidnim zadovoljstvom prebacio CDU-ovom vođi Friedrichu Merzu: "Katolička i evangelistička crkva jučer su u hitnom pismu upozorile na Vaše prijedloge, gospodine Merz!"

Hoće li ova situacija biti početak češćeg distanciranja crkava od Unije, ostaje nejasno.

Biskupkinja Kirsten Fehrs, predsjednica Vijeća EKD-a, nastoji umanjiti političku oštrinu ovog sukoba. "Bez obzira na to tko citira crkve, pa čak i ako je to kancelar, ključno je da EKD ne vodi politiku", izjavila je za SWR, dodajući kako crkve moraju uvijek "unositi kršćanske perspektive u društvene rasprave". Jer, kako kaže: "To je naš zadatak."

Što povezuje – što razdvaja?

Rasprava o izjavi berlinskih ureda Biskupske konferencije i EKD-a vjerojatno će još dugo zaokupljati javnost. Jer, ne samo da ponovno raspiruje raspravu o značenju i aktualnosti slova "C" u nazivima stranaka Unije (christlich = kršćanski), već i jasno pokazuje koliko se CDU/CSU i crkve, ali i katolici i protestanti, često razlikuju u svojim stavovima.

To vrijedi za migracijsku politiku, u kojoj evangelistička crkva već dugo pokazuje jasnu bliskost s lijevim političkim spektrom, ali i za rasprave o pobačaju i potpomognutom suicidu.

Tekst je preuzet s tagesschau.de.