Njemački Bundestag - novi ljudi, stare svađe

Gregor Gysi (Ljevica), zastupnik s najdužim stažem u 21. sazivu njemačkog Bundestaga, nije bio ni dvije minute na funkciji predsjedatelja sjednice, a već je morao dati riječ Berndu Baumannu iz Alternative za Njemačku (AfD). Njegov zastupnički klub smatra da Gysi ne bi trebao nositi titulu najstarijeg predsjedatelja i otvoriti konstitutivnu sjednicu.

Argument je bio da je Alexander Gauland iz AfD-a, sa svojih 84 godine, sedam godina stariji od Gysija – stoga bi njemu, Gaulandu, trebalo pripasti predsjedanje, rekao je Baumann, šef zastupničkog kluba AfD-a: "Samo da bi to spriječili, ovaj kartel od SPD-a, Unije (CDU i CSU, nap. red.) i Zelenih promijenio je poslovnik – kakva bijedna, kakva perfidna akcija!"

Time je najavljeno kako se AfD, čiji zastupnici sjede krajnje desno u plenarnoj dvorani, misli ponašati u novom sazivu Bundestaga. Ukoliko doista dođe do koalicijske vlade demokršćana CDU/CSU i SPD-a, AfD će sa svojih 152 zastupnika postati najveća oporbena frakcija. Stranka vidi sebe već na početku novog saziva kao žrtvu zavjere drugih stranaka. Iz AfD-a se tvrdi da ih drugi sustavno drže podalje od važnih funkcija u parlamentu, iako je udvostručila broj glasova građana Njemačke koji su za nju glasali u odnosu na izbore prije tri i pol godine. 

Ciljane provokacije AfD-a i borba za klikove

AfD-ov zastupnik Stephan Brandner također kritizira administrativnu službu Bundestaga, jer nije osigurala dovoljno plavih stolica za najveći oporbeni zastupnički klub: "Nadam se da se osjećate ugodno na sklopivim stolicama tamo otraga...", rekao je Brandner obraćajući se svojim ljudima na začelju dvorane. 

To je bilo, naravno, pretjerivanje, jer neki od zastupnika AfD-a u zadnjim redovima sjede doduše na privremeno postavljenim, ali ipak tapeciranim uredskim stolicama. I za zastupnički klub SPD-a su u ranijim sazivima postavljane privremeno takve stolice u posljednjim redovima, jer nije bilo dovoljno stolica u uobičajenoj plavoj boji Bundestaga.

Brandner iz AfD-a i na ovoj sjednici opravdava svoj imidž retoričkog provokatora: socijaldemokrate naziva "malim drugovima" i "lošim društvom", Friedricha Merza "izbornim varalicom", a čitavu Njemačku proglašava "uništenom".

U prošlosti je često bilo potrebno samo nekoliko trenutaka da se takvi isječci govora pojave na portalima bliskim AfD-u na internetu – ciljane provokacije u parlamentu sve više služe AfD-u kao sadržaj za društvene mreže koji privlači klikove.

Mihalic zahtijeva pooštravanje poslovnika

Irene Mihalic, predsjednica zastupničkog kluba Saveza 90/Zeleni, predložila je stoga u plenarnoj debati da se poslovnik Bundestaga pooštri. Parlament se, kaže ona misleći pritom na AfD, mora braniti od onih koji ga preziru. Mihalic se zalaže za to "da, na primjer, ne toleriramo da ovdje u plenarnoj dvorani padaju rasističke, uvredljive, seksističke i ekstremističke izjave."

Sankcioniranje takvih ispada ubuduće će biti jedan od glavnih zadataka Julie Klöckner. Iskusna političarka Kršćansko-demokratske unije (CDU) i novoizabrana predsjednica Bundestaga dobila je prilikom svog izbora znatno više glasova nego što koalicija Unije CDU/CSU i SPD-a ima zastupničkih mjesta. Čak su i prednji redovi AfD-a pljeskom pozdravili Klöckner na njezinoj novoj funkciji. 

Očuvati kulturu rasprave

52-godišnja Klöckner svjesna je da će AfD u svom novom obujmu, s obzirom na to da ima gotovo četvrtinu svih zastupnika, još više tražiti prilike za dominaciju u raspravama. Stoga će predsjedništvo parlamenta imati ključnu ulogu u očuvanju kulture rasprava u njemačkom Bundestagu.

Shodno tome, Klöckner najavljuje da će brižno obavljati svoju funkciju i da će reagirati tamo gdje je to potrebno. Većine, kaže ona, nemaju automatsko pravo, ali ni manjine: "Pobrinut ću se da njegujemo civilizirano zajedništvo, a ako to ne činimo, onda to trebamo naučiti. U raspravi su važni stil i poštovanje."*

AfD-ov kandidat nije dobio dovoljno glasova

Sveopća podrška izboru Julie Klöckner nije se nastavila prilikom izbora njezinih zamjenika. Svi potpredsjednici iz CDU, CSU, SPD-a, Zelenih i Ljevice odmah su izabrani – jedino je AfD-ov kandidat Gerold Otten, bivši časnik ratnog zrakoplovstva, odbijen od strane većine, i to u drugom i trećem krugu glasanja, gdje bi bila dovoljna jednostavna većina danih glasova. "Danas je tužan dan za njemačku demokraciju, za njemački parlamentarizam", komentirao je odbijeni AfD-ov kandidat kasnije u predvorju.

Bez njega na mjestu zamjenika predsjednika, oko deset milijuna birača AfD-a sada nije zastupljeno u predsjedništvu Bundestaga. Tino Chrupalla i Alice Weidel, čelnici stranke i zastupničkog kluba AfD-a, demonstrativno su stali uz Ottena - ali su ostavili otvorenim hoće li i kada njihova frakcija imenovati drugog kandidata za mjesto zamjenika.

Do sada nijedan zastupnik AfD-a u predsjedništvu Bundestaga

Otkako je AfD ušao u Bundestag 2017. godine, nijedan njihov zastupnik nije uspio ući u predsjedništvo. Savezni ustavni sud nedavno je potvrdio da stranka nema pravo na određene pozicije u predsjedništvu - već mora predložiti kandidate koji onda trebaju dobiti podršku većine zastupnika.

Bilo je samo nekoliko iznimaka od ove institucionalne izolacije AfD-a, kojeg Služba za zaštitu ustava vodi kao djelomično krajnje desničarsku stranku. Tako je, na primjer, političar AfD-a Kay Gottschalk do ljeta 2021. predsjedao istražnim odborom o skandalu vezanom uz tvrtku Wirecard - slučajem oko kojeg su se mišljenja razlikovala, ali je odbor općenito funkcionirao korektno.

Kasno poslijepodne, na kraju sjednice, zasvirao je puhački kvintet. Naime, na kraju prve sjednice u novom sazivu Bundestaga uvijek se izvodi njemačka himna, a svi zastupnici - od krajnje ljevice do krajnje desnice u dvorani - ustaju i pjevaju. Neki tiho, drugi iz sveg glasa - bio je to barem glazbeni konsenzus na početku novog saziva, koji neće donijeti manje tema za raspravu nego prethodni.