Njemačka: Značajan porast političkog kriminala u zemlji

U Njemačkoj je prošle godine počinjeno više od 84.000 politički motiviranih kaznenih djela – više nego ikada prije otkako je 2001. uvedena nacionalna statistika. U usporedbi s 2023. godinom broj kaznenih djela s političkom motivacijom, poznatih policiji, porastao je za oko 40 posto.

To proizlazi iz kriminalističke statistike za 2024. godinu koju su u utorak (20.5.) u Berlinu predstavili savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) i predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Münch. 

BKA kao uzroke tog rasta navodi, između ostalog, izbore i sukob na Bliskom istoku. Osim izbora za Europski parlament u lipnju, 2024. su se održali i izbori za pokrajinske parlamente u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu, kao i djelomično ponavljanje saveznih izbora u Berlinu. Uz to, već se računalo i s prijevremenim saveznim izborima.

Porast broja zločina iz mržnje

Najveći porast u 2024. zabilježen je kod kaznenih djela koja su navodno bila desno motivirana. Prema policijskoj statistici, njihov broj porastao je u usporedbi s prethodnom godinom s 28.945 na 42.788.

Ako okolnosti kaznenog djela ili stav počinitelja upućuju na to da je djelovao iz predrasuda – primjerice u vezi s etničkim podrijetlom, vjerskom pripadnošću ili spolom – policija govori o takozvanom zločinu iz mržnje. U 19.481 slučaju policijski službenici su kao motiv vidjeli "ksenofobiju".

Kaznena djela u kontekstu rata na Bliskom istoku

I među 4.107 nasilnih kaznenih djela s političkom motivacijom posebno je visok udio onih za koje policija navodi desnu pozadinu - oko 36 posto. 762 nasilna djela – gotovo 19 posto – policija je pripisala lijevom spektru.

U 6.236 slučajeva zabilježen je navodno antisemitski motiv. Od ukupno 7.328 politički motiviranih kaznenih djela koje je policija svrstala pod potkategorije "Izrael" i "Palestina", u 2.832 slučaja prepoznata je antisemitska motivacija počinitelja.

Velik dio od 793 politički motivirana nasilna kaznena djela koja su u kontekstu bliskoistočnog sukoba postala poznata policiji bio je povezan s demonstracijama i prosvjednim akcijama. To se može prepoznati po vrsti kaznenih djela – među njima 111 slučajeva narušavanja javnog reda i mira te 385 kaznenih djela pružanja otpora.

Dobrindt: „Hitno potrebna sigurnosna ofanziva"

Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt je na predstavljanju najnovije kriminalističke statistike rekao da postoji „hitna potreba" za „sigurnosnom ofanzivom". On je ukazao na planirano proširenje ovlasti sigurnosnih tijela. Policiju i sigurnosne službe također treba snažnije zaštititi, rekao je ministar te najavio da želi podići minimalnu kaznu za napade na službene osobe s tri na šest mjeseci zatvora.

S obzirom na ponovni porast kaznenih djela s antisemitskom motivacijom, Dobrindt se izjasnio za omogućavanje protjerivanja stranaca koji su počinili kaznena djela motivirana neprijateljstvom prema Židovima i koji su pravomoćno osuđeni na najmanje godinu dana zatvora.

Osim toga, Dobrindt želi napade nožem u načelu proglasiti zločinom. Oni bi tada bili kažnjivi s minimalno jednom godinom zatvora, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Posljednji takav napad izvršen je prošle nedjelje kada je jedna osoba iz Sirije nožem ozlijedila više ljudi. Počinitelj je u međuvremenu uhićen.