Njemačka: za promjenu Ustava je ključna uloga Bundesrata

Nakon što je Bundestag, kao neka vrsta donjeg doma njemačkog parlamenta, izglasao dvotrećinskom većinom promjenu saveznog ustava, da bi odluka stupila na snagu mora ju potvrditi i gornji dom - Bundesrat. I ovdje je potrebna dvotrećinska većina da bi bila usvojena izmjena Ustava. Međutim, ishod nije siguran, jer su neke regionalne stranke izrazile protivljenje.

Što je Bundesrat i kakvu ulogu ima?

Bundesrat predstavlja 16 njemačkih saveznih zemalja ili pokrajina, koje u ovaj dom šalju određeni broj predstavnika – obično vodeće ministre iz pokrajinskih vlada. Član Bundesrata ne smije istovremeno biti zastupnik Bundestaga.

Sa sjedištem u Berlinu Bundesrat ima pravo prihvatiti ili odbiti svaki zakon koji se tiče njemačkih pokrajina – a to je slučaj i sa ustavnom promjenom dužničke kočnice, jer ona omogućava i saveznim zemljama da olabave vlastita ograničenja zaduživanja.

Bundesrat raspolaže sa 69 glasova, koji su raspoređeni u odnosu na broj stanovnika u pokrajinama, iako ne sasvim precizno. Tako recimo Sjeverna Rajna-Vestfalija, najnaseljenija njemačka savezna država sa 18 milijuna stanovnika, ima šest glasova – ali isto toliko ima i Donja Saksonija, koja broji samo osam milijuna stanovnika.

Najmanje savezne države, Bremen i Saarland (obje sa manje od milijun stanovnika), imaju po tri glasa, ali Hamburg s 1,9 milijuna stanovnika također ima tri glasa.

Kako funkcionira glasanje u Bundesratu?

Broj mjesta u Bundesratu su podijeljena po strankama prema njihovoj relativnoj snazi u koalicijskoj vladi određene savezne zemlje. Tako, primjerice, Bavarska ima šest mjesta u Bundesratu – četiri drži konzervativna stranka bavarskih demokišćana CSU, dok su dva u rukama njihovog manjeg koalicijskog partnera, Slobodnih birača (FW).

Međutim, svaka pokrajina mora glasati kao jedinstveni blok, bez obzira na stranačku pripadnost. Ako dva predstavnika Slobodnih birača u petak glasaju drugačije od svojih CSU kolega, svih šest glasova Bavarske postat će nevažeći.

Za usvajanje ustavne promjene o djelimičnoj suspenziji dužničke kočnice potrebno je najmanje 46 od 69 glasova u Bundesratu, što znači da bi šest glasova iz Bavarske moglo biti presudno. Drugim riječima, Slobodni birači – mala stranka, koja ima zanemarljivu ulogu na državnom nivou – teoretski bi mogla osujetiti i srušiti cijeli plan.

Savezne zemlje imaju prigovore

Ovo je scenario je prošlog tjedna najavio lider Slobodnih birača, te ujedno i bavarski ministar privrede, Hubert Aiwanger: "Ne možemo prihvatiti ovaj prijedlog u njegovom trenutnom obliku, jer u njemu vidimo više opasnosti nego prilika za stabilnost naše zemlje." Međutim, nakon ove njegove izjave, a nakon dodatnih razgovora s bavarskim premijerom Markusom Söderom, Slobodni birači su povukli svoje protivljenje i najavili da će ipak podržati prijedlog.

Aiwangerov glavni prigovor bio je da bi ukidanje dužničke kočnice moglo potaknuti prekomjernu potrošnju vlade. No, i druge pokrajine su u ovom ili onom obliku zabrinute.

Kristina Vogt, ministrica privrede iz Bremena (iz Ljevice), zahtijeva da veći dio planiranog financijskog paketa za infrastrukturu bude dodijeljen pokrajinama, umjesto da njime upravlja savezna vlada. Ako se njen zahtjev ne ispuni, prijeti da će glasati protiv ovog prijedloga – što bi značilo da glasovi iz Bremena postaju nevažeći.

Slična situacija je u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje je Ljeva stranka takođe izrazila nezadovoljstvo drastičnim povećanjem vojne potrošnje.

Bündnis Sahra Wagenknecht (BSW), stranka koja se takođe protivi povećanju vojnog budžeta, sudjeluje u vladama dvije istočne savezne države.

Liberalnastranka (FDP), koja se smatra čuvarom njemačke dužničke kočnice, dio je vladajuće koalicije u Porajnju-Palatinatu i Saksoniji-Anhaltu.

Što ako Bundesrat odbije prijedlog?

Nije neuobičajeno da Bundestag i Bundesrat ne budu istog mišljenja. Naprotiv, u teškim političkim vremenima, Bundesrat često odbija prijedloge Bundestaga, objašnjava Christoph Gusy, profesor ustavnog prava sa Sveučilišta u Bilefeldu. "U tom slučaju ne nastupa ustavna kriza, jer to je sasvim normalna situacija."

Tada se zakon vraća u Bundestag. O njemu se mora ponovo pregovarati i on se treba mijenjati.

Međutim, ono što je rijetkost jeste situacija u kojoj pokrajine moraju poništiti svoje glasove zbog neslaganja unutar svojih delegacija. Prema Gusyju, ovakva situacija dogodila se samo dva puta u povijesti – od čega je jedan put to bio rezultat nesporazuma.

Najpoznatiji primjer dogodio se 2002. godine, kada je vlada Brandenburga (koalicija SPD-a i CDU-a) imala podijeljene glasove prilikom glasanja o Zakonu o imigraciji. To je izazvalo kaos u Bundesratu, a njemački Ustavni sud je kasnije proglasio glasove Brandenburga nevažećim.

Ako Bundesrat u petak odbije izmjenu Ustava, to bi izazvalo tešku političku krizu, smatra Gusy.

To bi takođe bio veliki udarac za budućeg kancelara Friedricha Merza, lidera CDU-a, koji trenutno pregovara o formiranju nove vlade sa SPD-om. "Jer, formiranje nove njemačke vlade uveliko se oslanja na ovaj paket ekonomskih mjera," ističe Gusy.

Merzova buduća vlada računa na taj novac – a ako Bundesrat u petak kaže "ne", prijedlog će se vratiti u Bundestag sljedećeg tjedna. Samo što će onda o njemu odlučivati novi saziv parlamenta, u kojem više neće biti zajamčena dvotrećinska većina za ustavne izmjene.

U tom slučaju, ishod stotina milijardi eura za infrastrukturu, klimu i odbranu bio bi potpuno neizvjestan.