Njemačka vlada želi pojednostaviti kupovinu oružja

Njemačka birokracija je poznata po svojoj tromosti, ali njemačka vlada ju sada želi malo „prodrmati". Vlada u Berlinu ove je srijede (23.7.) usvojila Nacrt zakona o ubrzanju nabave za Bundeswehr koji bi trebao znatno ubrzati postupke nabave vojne opreme.

Prije više od tri godine tadašnji kancelar Olaf Scholz održao je svoj govor o „prekretnici" nakon početka ruskog napada na Ukrajinu. Prvih 100 milijardi eura iz posebnog fonda za njemačku vojsku već je raspoređeno, mnogi novi tenkovi su naručeni, ali ih još uvijek nema u većem broju u vojarnama u Njemačkoj.

Posebno u kopnenim snagama i dalje postoje velike praznine. Bundeswehr je daleko od pune borbene spremnosti i cilja da do 2029. godine bude „sposoban za rat". Zato ministar obrane Boris Pistorius sada želi ubrzati i skratiti komplicirane postupke javne nabave kako bi se oružani sustavi i streljivo brže nabavljali.

Pravno raščišćavanje

U vojnoj industriji ovaj je Nacrt zakona dočekan s odobravanjem. „Potrebni su nam novac i planiranje, dakle narudžbe", kaže Hans Christoph Atzpodien, glavni direktor Saveznog udruženja njemačke sigurnosne i vojne industrije za javni servis ARD. On već dugo zahtijeva „lakšu i pojednostavljenu regulativu“. Planirani zakon ide „ruku pod ruku s odgovarajućim olakšicama i na europskoj razini", smatra Atzpodien.

Konkretno, svaka nabavka koja doprinosi vojnoj spremnosti Europe i NATO-a treba se smatrati ključnim nacionalnim sigurnosnim interesom, što omogućava izuzeće iz europskih pravila o javnim nabavama.

Industrija mora isporučiti

I Andreas Schwarz, političar iz stranke SPD zadužen za proračun, pozdravlja ovaj Nacrt zakona. On se nada da sada „više neće biti financijskih i pravnih problema" koji bi doveli do kašnjenja u isporukama od vojne industrije.

S novim zakonom i promjenom pravila o zaduživanju za sektor obrane, smatra Schwarz, sada više ne može biti nikakvih izgovora. On se nada da će industrija investirati, proširiti proizvodne kapacitete i prijeći sa zanatske proizvodnje na industrijsku. Tražena financijska i pravna sigurnost planiranja – po njegovom mišljenju – sada postoji.

Njegov stranački kolega, ministar obrane Pistorius, pokazuje više razumijevanja: industrija je već „okrenula kormilo“ i radi na povećanju kapaciteta. Ali to se, kako kaže, ne može dogoditi preko noći.

Projekti kasne

Trenutno prijeti kašnjenje više projekata na području naoružanja. Prije svega središnji projekt mornarice: fregata F126. Nabava novih ratnih brodova, vrijedna do deset milijardi eura, mogla bi kasniti više od dvije godine.

Nizozemski glavni izvođač Damen Naval bi prvi od šest planiranih brodova trebao isporučiti 2028. godine, ali od toga neće biti ništa. U Berlinu se već šuška o mogućem prekidu ovog milijardskog projekta.

Kašnjenja postoje i kod visokotehnološkog oklopnog vozila tipa Schwerer Waffenträger kao i kod ugradnje digitalnog radio-sustava u različite tipove vozila Bundeswehra.

Njemački parlamentarci čekaju odgovore Ministarstva obrane o stvarnom stanju ovog milijardskog projekta.

Nema tenkova na lageru

„Trošenje novca u sektoru obrane do sada je bilo ekstremno regulirano“, kaže stručnjak za sigurnosna pitanja Christian Mölling. I to s razlogom, jer se radi o velikim iznosima novca poreznih obveznika, ali i o opasnim sustavima naoružanja - industrija ne može tek tako prodavati oklopna vozila.

Istovremeno, potrebna joj je sigurnost planiranja kako bi povećala proizvodnju. Novi zakon ide u susret tom zahtjevu. Istovremeno, povećava se i broj narudžbi. Tako bi se, na primjer, umjesto prvobitno planiranih 1.000 transportnih oklopnih vozila finskog proizvođača Patria do 2035. godine trebalo kupiti 3.000 komada. Vojna industrija naoružanja u takvim slučajevima može računati na milijardske ugovore.

„Bundeswehr na prvom mjestu"

Novi zakon trebao bi smanjiti prepreke i za razvojne i inovativne tvrtke. Proizvođačima dronova i stručnjacima za umjetnu inteligenciju treba pomoći kroz mogućnost avansnih plaćanja za financiranje njihovih mladih firmi.

U novom zakonu ne radi se samo o kupovini, već i o načelu „Bundeswehr na prvom mjestu". Recimo, tamo gdje civilni građevinski projekti mogu ometati vojne zadatke. Najbolji primjer su, kaže stručnjak Mölling, „projekti vjetroelektrana koji mogu ometati radare za protuzračnu obranu". Novi zakon će omogućiti njemačkoj vojsci da spriječi takve projekte – jer bi mogli ugroziti obrambenu sposobnost zemlje.

Nacrt zakona još treba usvojiti parlament. U svakom slučaju, vlada novim zakonom stvara brojne olakšice za vojsku i industriju naoružanja. Hoće li one biti djelotvorne, pokazat će se tek u narednim godinama. Jer njemačka birokracija je, kako je poznato, debelokožac i vrlo je otporna na promjene.