Njemačka vlada planira rekordna zaduženja

Raskopane ulice, urušeni mostovi, škole i sveučilišta na kojima prokišnjava krov, vlakovi koji kasne ili uopće ne dolaze, nedostatak brzog interneta – to je svakodnevica u Njemačkoj. No to bi se uskoro trebalo promijeniti.

"Želimo da bageri sada brzo počnu s radom", rekao je savezni ministar financija Lars Klingbeil prilikom predstavljanja svojih proračunskih planova u Berlinu.

Ured Vlade je u utorak (24. lipnja) usvojio nacrt proračuna za 2025., okvirne vrijednosti za 2026. te grubu financijsku projekciju do 2029. godine. Također je usvojen zakon kojim će se uspostaviti poseban fond za infrastrukturu i klimu, financiran zaduživanjem.

Zaokret u fiskalnoj politici

Ulaganja u infrastrukturu u budućnosti će igrati ključnu ulogu. Samo za ovu godinu u proračunu je predviđeno 115 milijardi eura. "U našoj zemlji je mnogo toga uništeno i zapušteno, a zaostaci u investicijama su veliki", rekao je Klingbeil, koji je ujedno i potpredsjednik Vlade i predsjednik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

Obnova infrastrukture trebala bi pomoći i u poticanju gospodarstva koje pokazuje znakove slabosti. Osim toga, planirana su znatna povećanja izdvajanja za obranu.

Financijski plan nove vlade označava zaokret u njemačkoj fiskalnoj politici. U studenome 2024. prethodna je vlada pala zbog sukoba oko financiranja proračuna. U veljači 2025. održani su novi parlamentarni izbori, a sada na vlasti koaliraju demokršćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati. Problem prazne državne blagajne rješavat će se zaduživanjem u dosad neviđenim razmjerima.

Još prije dolaska na vlast koalicijski su partneri uz suglasnost Zelenih odobrili golem financijski paket za nadolazeće godine – 500 milijardi eura za ulaganja u zapuštenu infrastrukturu. Za naoružavanje Bundeswehra i jačanje njemačkih obrambenih kapaciteta gotovo da ne postoji ograničenje zaduživanja.

Druge zemlje znatno zaduženije

Konkretno, Klingbeilovi planovi 49 dana nakon preuzimanja vlasti pokazuju što to znači. Za ovu godinu planirani su rashodi u visini od 503 milijarde eura, od čega će se oko 143 milijarde financirati putem kredita. U idućim godinama zaduženje će rasti, a ukupno bi trebalo doseći 847 milijardi eura.

To su rekordne i dosad nezabilježene vrijednosti, no potpredsjednik vlade snažno brani takve planove. Njemačka ima dug u visini od 63 posto BDP-a, što je znatno ispod razine zaduženosti drugih zemalja, gdje dug ponekad prelazi 100 posto BDP-a.

Kritika “kočnice zaduženja”

"Ništa nije skuplje od zastoja posljednjih godina", naglašava Klingbeil. "Za razliku od nekih mojih prethodnika, meni nije osobita vrijednost čuvati novac ako vidim da u zemlji ništa ne napreduje", kritizirao je Klingbeil prethodne ministre financija zbog njihova inzistiranja na fiskalnoj ravnoteži.

Ta je ravnoteža ugrađena u Ustav i predviđa da država može trošiti samo onoliko koliko i uprihodi. Kako bi se investicijski program i povećana obrambena izdvajanja izuzeli iz tzv. “kočnice zaduženja” bilo je nužno mijenjati Ustav.

Deset posto proračuna za kamate

Članice NATO-a dogovorile su se da će srednjoročno ulagati pet posto BDP-a u obranu, od čega 3,5 posto u klasične vojne troškove. Klingbeil želi što prije postići taj cilj.

Prema njegovu planu, njemački će se obrambeni proračun do 2029. više nego udvostručiti – na 152,8 milijardi eura, što odgovara udjelu od 3,5 posto. Klingbeil tvrdi da Njemačka mora biti “spremna na području odvraćanja i obrane”.

Ministarstvo financija procjenjuje da će troškovi za kamate do 2029. narasti na gotovo 62 milijarde eura – dvostruko više nego što se predviđa za 2025. Prema vladinom financijskom planu, do 2029. godine deset posto ukupnog proračuna bit će namijenjeno samo za otplatu kamata.

Gdje se može uštedjeti?

Sami kamatni troškovi dovoljan su razlog za razmatranje mjera štednje u redovnom proračunu u nadolazećim godinama. Konsolidacija je, prema Klingbeilovim riječima, sastavni dio njegova plana.

Osim toga, posebni fond za Bundeswehr u iznosu od 100 milijardi eura, koji je formiran 2022. nakon ruskog napada na Ukrajinu, bit će potrošen do 2027.

Udio obrane u redovnom proračunu tada će znatno porasti, ostavljajući malo prostora za druge izdatke. Oštre kritike dolaze iz Ljevice, koja je u Bundestagu u opoziciji. Prema njihovim riječima, stanovnicima gradova i općina ne trebaju "tenkovi, već funkcionalni vrtići, autobusi i pravedna energetska tranzicija".

Manje sredstava za socijalu i klimu?

Kritike dolaze i iz socijalnih udruga. Humanitarna organizacija protestantske crkve Diakonie smatra da su "ulaganja u socijalnu infrastrukturu i socijalnu sigurnost" preskromna. U unutarnju i vanjsku sigurnost ubraja se i "borba protiv siromaštva, podrška djeci i mladima, briga o starima i bolesnima, uključivanje osoba s invaliditetom, integracija izbjeglica te socijalno pravedna zaštita klime", naglašava evangelička humanitarna organizacija.

Zeleni, koji su sada u opoziciji u Bundestagu, posebno zamjeraju to što će se iz sredstava namijenjenih za klimatske mjere (100 milijardi eura) financirati i subvencije za snižavanje cijena energije. Zeleni smatraju da se klimatska zaštita u proračunu svodi na sporednu stavku.

Očekuju se žestoke rasprave

Nacrt proračuna za 2025. sada ide u Bundestag, gdje će se najprije raspravljati u odborima i na plenarnoj sjednici prije ljetne stanke, a vjerojatno će doživjeti i određene izmjene. Očekuje se da će biti usvojen u rujnu. Parlament u Njemačkoj ima krajnju ovlast nad proračunom.

U međuvremenu, ministar financija Lars Klingbeil radi na nacrtu za 2026. godinu, koji planira predstaviti 30. srpnja na sjednici Vlade. Od rujna će i taj proračun biti tema rasprave u Bundestagu, a očekuje se njegovo usvajanje do kraja studenoga.