Njemačka već piše zakon o vojnoj obavezi – za svaki slučaj

Njemačka već piše novi zakon o reguliranju pojma vojne obvezi, ali pored odredbi o boljim novčanim nadoknadama i obvezi vojnicima ponuditi ugodniji smještaj u njemu je već i sadržana odredba o – vojnoj obavezi. No kako objašnjava ministar obrane Boris Pistorius (SPD), taj dio bi trebao biti aktiviran tek ako dragovoljaca ne bude dosta. Potporu toj ideji daju i političari iz Unije (CDU/CSU).

U koalicijskom sporazumu CDU-a, CSU-a i SPD-a stoji da će se „uspostaviti nova, privlačna vojna služba koja će u početku biti dobrovoljna“. Zakon koji se piše, rekao je socijaldemokrat u emisiji za javni servis ARD-a tek predviđa i drugu mogućnost, dakle obavezu službe.

Bundeswehru je, pojašnjava Pistorius, potrebno oko 60.000 dodatnih aktivnih vojnika i najprije su tu mjere kako bi se privukli mladi, od plaće, ali i vojska je uvijek nudila i mogućnost strukovne obuke – od vozača pa sve do sveučilišnih zvanja za one koje žele nešto duže provesti u uniformi.

Dugoročni cilj je izgraditi pričuvni sastav od 200.000 rezervista, a trenutačno ih ima najviše polovica tog broja. Tek tada bi na scenu stupila vojna obveza, ako ne bi bilo dovoljno dragovoljaca.

Automatski u vojnu obavezu

No stvar je i pisanja novog zakona ako ne bude dovoljno dragovoljaca: „Za to nemamo vremena", kaže ministar. Ako bi se mehanizam za ponovno uvođenje vojne obveze već sada ugradio u zakon, to više ne bi bio problem.

Pistorius je naglasio da u ovom trenutku ne može donijeti konačnu odluku hoće li ovakav zakon biti prihvaćen, ali vjeruje da će to biti tako. O nacrtu zakona trebalo bi se raspravljati u njemačkoj vladi još prije ljetne stanke, a potom ga i usvojiti.

I među Pistoriusovim socijaldemokratima nisu svi naklonjeni ovakvom Zakonu o vojnoj službi sa dodatkom „za svaki slučaj" sa ponovnim uvođenjem vojne obveze. Predsjednik kluba zastupnika Matthias Miersch misli kako bi se o vojnoj obvezi moglo razgovarati „najranije u sljedećem izbornom razdoblju", ali i čelnik SPD-a i vicekancelar Lars Klingbeil misli kako je došlo vrijeme pripremiti moguće ponovno uvođenje vojne obveze.

Pistorius najprije želi Bundeswehr učiniti privlačnijim za dragovoljce, a godište osamnaestogodišnjaka će se kontaktirati poštom. Mladići će morati odgovoriti na upitnik koji dobiju, djevojke mogu, ali ne moraju.

Na taj način nadaju se privući onoliko novaka koliko ih Bundeswehr trenutačno može obučiti i smjestiti u vojarne. Pistorius želi broj oružanih snaga povećati sa sadašnjih oko 180.000 na 250.000 do 260.000 vojnika. Planira se i gradnja novih vojnih objekata.

„Ne možemo se obraniti upitnicima"

Pistorius je rekao da bi, ako broj raspoloživih mjesta u vojarnama bude veći od broja dragovoljaca, tada mogla stupiti na snagu i vojna obveza: „To je točka u kojoj se mora brzo pokrenuti mehanizam na razini vlade i parlamenta kako bismo mogli djelomično obvezati dijelove jednog naraštaja.“

Slično kao i Pistorius, šef Ureda kancelara Thorsten Frei (CDU) predlaže mehanizam koji bi predviđao prijelaz na vojnu obvezu ako se ne ispune ciljevi novačenja. „O tome ćemo razgovarati u koaliciji i nastojati postići zajedničko razumijevanje“, rekao je Frei za postaje RTL i ntv. On si može zamisliti zajednički razvoj takvog mehanizma.

Bavarski premijer Markus Söder (CSU) ponovno je pozvao na ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. U emisiji ZDF-Morgenmagazin istaknuo je prijetnju iz Rusije. Švedska i Finska pridružile su se NATO-u prošle godine jer su njihovi teritorijalni vode i zračni prostor „stalno bili izazivani i narušavani“. Treba napraviti procjenu: „Koliko još imamo vremena?“, rekao je Söder. „Ne odlučujemo mi sami o vremenu, nego to određuje međunarodna situacija.“

Söder je pozdravio veći poticaj za dragovoljnu službu. „Ali ako želite braniti granicu NATO-a, ako želite braniti nacionalnu granicu i ako doista želite imati najjaču vojsku u Europi (...), onda to vjerojatno neće ići samo s upitnicima i dragovoljnošću.“