Strani mediji nakon klasifikacije AfD-a kao desnoekstremnog

Nakon višegodišnjeg prikupljanja informacija i njihova odvagivanja, njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka (Verfassungsschutz) klasificirala je cijelu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) kao „utvrđeno desnoekstremističku“.

Ova odluka izaziva različite međunarodne reakcije. Dok neki promatrači smatraju da je na saveznoj vladi sada red da odluči o mogućoj zabrani stranke, drugi upozoravaju na političku slijepu ulicu.

Britanski Guardian vidi budućeg kancelara Friedricha Merza kao plesača na žici: „Ovom odlukom je izvršen velik pritisak na novu vladu kojoj će na čelu biti konzervativna stranka Friedricha Merza, a koja bi trebala započeti s radom sljedećeg utorka. Merz će sada – uz brojne druge izazove kojima se mora baviti – morati odlučiti treba li zabraniti AfD, a ako da, kako to provesti. Bit će to čin iznimno osjetljivog političkog balansiranja.“

Talijanski dnevnik Corriere della Sera smatra da je nova savezna vlada dužna ponuditi odgovore – i pritom se poziva čak i na Shakespearea: „Neosporno je da ima dovoljno razloga da se AfD klasificira kao ekstremistička stranka. Radikalizaciju su njezini vodeći političari, počevši od Alice Weidel, svjesno i ciljano provodili. No ni izvještaj tajne službe, niti njezina marginalizacija u Bundestagu, neće poraziti AfD. Kao što je rekao Shakespeare: 'Greška nije u našim zvijezdama, nego u nama samima.'

Bez konkretnih odgovora nove vladine koalicije na brige i strahove građana – prije svega o ilegalnoj imigraciji – bit će teško zaustaviti priljev glasova AfD-u. To je prije svega test za socijaldemoikrate (SPD), koji u ovom pitanju, čini se, pokušava usporiti novog kancelara“, uvjeren je komentator lista Corriere della Sera.

Neue Zürcher Zeitung pak smatra da Njemačka ide prema političkoj slijepoj ulici: „Dugo očekivana i na kraju malo iznenađujuća odluka unutarnje obavještajne službe pokrenut će kaskadu događaja na čijem će kraju politička polarizacija Njemačke doseći vrhunac. Povjerenje velikog dijela stanovništva u demokraciju, međutim, moglo bi pasti na novu najnižu točku.

Ova bi odluka mogla trajno otuđiti dio birača od države. Posebno je na istoku Njemačke za očekivati reakciju prkosa koja bi, četiri desetljeća nakon ponovnog ujedinjenja, mogla ponovno povećati mentalni zid između dva dijela zemlje. (...) Ovako ili onako, odluka unutarnje tajne službe predstavlja masivan zahvat u njemačku demokraciju. Ona vodi u političku slijepu ulicu. Kako Njemačka iz nje može izaći, nije vidljivo.“

Skeptičan je i jedan drugi švicarski list, Tages-Anzeiger. On smatra da je AfD već prevelik za zabranu: „Više od 10 milijuna Nijemaca glasalo je na prošlim izborima za AfD. A prema anketama trenutačno je čak i najjača stranka u zemlji – izjednačena s Demokršćanskom Unijom ili čak malo ispred nje. Mnogi njezini birači sami nisu desni ekstremisti - oni jednostavno više ne vjeruju da druge stranke mogu riješiti njihove probleme. Politička stigma 'desnoekstremna', koja je u Njemačkoj dugo bila politički pogubna, odavno ih više ne zastrašuje.

AfD treba prevladati boljom politikom, a ne zabraniti. (...) Zabrana ne bi riješila glavni problem: naime, mnogi Nijemci više ne vjeruju 'starim strankama' i 'državi'. Pomisao da bi ti ljudi ponovno poslušno birali CDU ili SPD čim bi AfD bio zabranjen, je apsurdna“, navodi se u ocjeni Tages-Anzeigera.

Nizozemske novine De Telegraaf vjeruju da je brana protiv AfD-a ponovno čvrsto postavljena: „Vijest je odjeknula kao politička bomba. Verfassungsschutz je isprva čekao s objavom do nakon prijevremenih izbora u veljači, kako bi birači mogli glasati 'neutralno'. Sada je objava stigla samo nekoliko dana prije preuzimanja dužnosti novog demokršćanskog kancelara Friedricha Merza. Šef CDU-a je ranije odškrinuo vrata AfD-u, kao i njegov budući predsjednik parlamentarne frakcije Jens Spahn. Oni su se, međutim, morali povući zbog burnih reakcija u javnosti. U međuvremenu je 'protupožarni zid' njemačkih stranaka protiv euroskeptičnog AfD-a ponovno učvršćen.“

Politiken iz Kopenhagena naglašava: „AfD uživa veliku podršku među biračima. Postupak zabrane mogao bi joj dati status mučenika i tako joj dodatno dati zamah. Ultradesnicu treba pobijediti na izborima, a ne na sudu. Riječ je o nezdravom trendu da se takve stranke i njihovi čelnici, kao što je nedavno bio slučaj u Francuskoj ili Rumunjskoj, isključuju s izbora.“

A komentatorica japanskih novina Asahi Shimbun osvrće se na reakcije iz američke vlade: „Ministar vanjskih poslova Rubio i potpredsjednik Vance oštro su kritizirali klasifikaciju AfD-a od strane Verfassungsschutza. Očito vjeruju da primitivne uvrede pripadaju modernom populizmu na međunarodnoj sceni. Zašto ti ljudi, uključujući Vladimira Putina, ciljano napadaju Njemačku? Jer Njemačku vide kao bastion konvencionalne političke filozofije, čija je liderica nekoć bila Angela Merkel. 'Simptomi' populizma očito su se pogoršali“, ocjenjuje Asahi Shimbun iz Tokija.